Zum Inhalt

Geschlossen
Max. 500 Nachrichten.

Slovianski

von StefKo, 24. November 2019

Beiträge: 501

Sprache: Esperanto

sergejm (Profil anzeigen) 17. April 2020 04:26:02

Eĉ en PIV estas cenzoro = cenzuristo.

En la versoj mankas rimo kaj ritmo. Mi aŭdis trian version ruse, sed por ritmo oni prononcas статУя anstataŭ стАтуя.

StefKo (Profil anzeigen) 17. April 2020 11:48:44

nornen:Cenzor, to je čto? Či to je profesija?
En la vortaro estas nur vorto cenzura kiu signifis ago de cenzuro aŭ ofico de cenzurado. Do mi kreis cenzor kiel persono (esp. cenzoro). Tia ars poetica.

StefKo (Profil anzeigen) 17. April 2020 11:52:08

sergejm:Eĉ en PIV estas cenzoro = cenzuristo.

En la versoj mankas rimo kaj ritmo. Mi aŭdis trian version ruse, sed por ritmo oni prononcas статУя anstataŭ стАтуя.
Jes! Tiu poeto estas ja amatoro. Por li rimo kaj ritmo estas etaĵoj, aĵoj malĉefaj, plej granda estas uzo de la vorto "h..."
En Pollando tiun ŝercon oni rakontas en versio pola-rusa, versaĵo estas rusa, restaĵo - pola.

nornen (Profil anzeigen) 17. April 2020 15:52:39

Tri matematiki vprvo obježdžajut v Irlandiji. Jedin iz nih uzri stado črnyh ovoc i rěče: —Nu vot, v Irlandiji ovce sut črne!
Drugy matematik odgovarjaje: —To my ne věmo. Toliko věmo, že v Irlandiji egzistujut něktore ovce, ktore sut črne.
Tretji matematik komentuje: —To my ne věmo. Toliko věmo, že v Irlandiji egzistujut něktore ovce, ktore sut črne prinajmenje s jednoj strany.

- - - -

Nikogda ne dověrjajte nikomu, ktory kvri za pet dnjev (dnjej? ne věm) a ne umira.

- - - -

Člověk umira i dohodi v pelku. Běs prijma jego i okazyva jemu vse. Člověk velmi boji se, ibo vsekde ljudi bičujut se bodecnym provodom, oblijut se benzinom, podpaljajut se. Jednako iznenada zri sekciju, kde žitje v pelku kaže se bolje milym: ljudi sědet v krugah, pijut čaja i igrajut v karty. On pyta jednogo iz igračev: —Čto sluča se tu? Vsi ostali natrpet se, a vy igrate v karty?
Odgovarja igrač: —Dobrodošli. Vot sekcija armije. Kogda je bodecny provod, benzina net. Kogda je benzin, zapalok net. Kogda je zapalky, bodecnogo provoda net.

StefKo (Profil anzeigen) 17. April 2020 17:42:26

nornen:Tri matematiki vprvo obježdžajut v Irlandiji. Jedin iz nih uzri stado črnyh ovoc i rěče: —Nu vot, v Irlandiji ovce sut črne!
Drugy matematik odgovarjaje: —To my ne věmo. Toliko věmo, že v Irlandiji egzistujut něktore ovce, ktore sut črne.
Tretji matematik komentuje: —To my ne věmo. Toliko věmo, že v Irlandiji egzistujut něktore ovce, ktore sut črne prinajmenje s jednoj strany.

- - - -

Nikogda ne dověrjajte nikomu, ktory kvri za pet dnjev (dnjej? ne věm) a ne umira.

- - - -

Člověk umira i dohodi v pelku. Běs prijma jego i okazyva jemu vse. Člověk velmi boji se, ibo vsekde ljudi bičujut se bodecnym provodom, oblijut se benzinom, podpaljajut se. Jednako iznenada zri sekciju, kde žitje v pelku kaže se bolje milym: ljudi sědet v krugah, pijut čaja i igrajut v karty. On pyta jednogo iz igračev: —Čto sluča se tu? Vsi ostali natrpet se, a vy igrate v karty?
Odgovarja igrač: —Dobrodošli. Vot sekcija armije. Kogda je bodecny provod, benzina net. Kogda je benzin, zapalok net. Kogda je zapalky, bodecnogo provoda net.
Pohvala!

"peklo" ne "pelko" (praslov. pьkъlъ)
"krvi" ne "kvri" (praslov. kry, akuz. krъvь)

nornen (Profil anzeigen) 18. April 2020 20:53:12

StefKo:"peklo" ne "pelko" (praslov. pьkъlъ)
"krvi" ne "kvri" (praslov. kry, akuz. krъvь)
Koran Dankon!

nornen (Profil anzeigen) 18. April 2020 20:53:39

Loterija v Babiloniji

Jorge Luis Borges

Kak vsi muži Babilonije, ja jesm byl prokonsul; kak vsi, rab; takože jesm poznal vsemoč, obezčeščenje, tjurmy. I vot: V mojej pravici nedostava ukazateljny prst. I vot: črěz tu razdrenu pelerinu vidi se na mojem želudku kaštanovo-črveny tatuaž: to je vtory simbol, Beth. Ta bukva, v nočah polnolunja, mi udělja vlast nad mužami, čij znak je Ghimel, ale me podredža tym znaka Alef, ktori v bezlunnyh nočah sut dolženi poslušati tym znaka Ghimel. V sumrakah razsvěta, v pivnici, jesm udušil prěd črnym kamenjem svetyh bykov. V vrěmenu jednogo lunnogo goda, me objavjali nevidimym: jesm klical, a ne odgovarjali mi; jesm kradl hlěba, a ne obezglavjali me. Jesm poznal to, čto ignorujut greki: neuvěrjenost. V bronzovoj izbě, prěd molčnoju vualju dušitelja, naděja ne opuščala me; v rěkě razkošij, panika. Heraklides Pontijsky baja s občudovanjem, že Pitagoras pomněl, že on byl Pyrrus i prědže Evforbus i prědže někoj iny smrteljny; Da by jesm pomněl analogične prěvratnosti, mi ne trěba obračati se ni k smrti ni k izmamě.

Ja jesm dolžen tu bliz svirěpu različnost instituciji, ktoru druge republiky ignorujut, ili ktora v njih rabota nesovršeno i tajno: loterija. Ne jesm studioval jej historiju: znaju, že magam ne udava se dogovoriti se; znaju o jih močnyh cěljah to, čto muž nepriučeny v astrologiji može znati o luně. Jesm iz zavratnoj zemje, kde loterija je glavna čest realnosti: Do segodennogo dnja, jesm myslil tak malo o jej, kak o vodženju nerazumlivyh bogov ili o svojem srdcu. Sejčas, daleko od Babilonije i jej ljubimyh obyčajev, myslju s někojim čudesem o loteriji i o bogounižajučimi domyslami, ktore v sumrakah roptajut zavualjirovanni muži.

Moj otec razkazyval, že v davnoj vrěmenu —či prěd stolětjami, či rokami— loterija v Babiloniji byla igra plebejskogo haraktera. Razkazyval (ne znayu, či pravdivo), že bradobrivci izdavali za mědne monety kostne ili pergamentne prěmokutniky ozdobjene simbolami. Pri dnevnom světlu prověrjali bilety: koristani dostali, bez daljšego potvrdženja hazarda, srěbrne monety. Postupka byla prosta, kak možete viděti.

Prirodno, take “loterije” byli neuspěh. Jih moralna čestnost byla nulova. Ne cělili na vse ljudske sposobnosti: toliko na naděju. Za publičnu ravnodušnost, trgovci, ktori osnovali take komercialne loterije, načinali utračati pěnezy. Někto izproboval reformu: doměšku nemnogyh proigrajučih biletov v kolikost izigrajučih biletov. S toju reformoju, kupovatelji numerovanyh prěmokutnikov rizikovali dvojnu slučajnost: izigrati kolikost ili zaplatiti grivnu, časom vysoku. Ta legka opasnost (na každe trideset izigrajučih biletov byl jedin proigrajuči) razbudila, kak prirodno, publičny interes. Babilonski poddali se igrě. Togo, kto ne kupoval bilety, ocěnjali malodušnym, sramežlivym. So vrěmenem, toj zakonny prězir narastal. Prězirali togo, kto ne igral, ale takože proigrancev, ktori ne platili grivnu. Kompaniji (tak načinali zvati ju togda) byla trěba opekati o izigrateljah, ktori ne mogli sobrati nagrady, kogda v kassě nedostavali bliz kompletna plata grivn. Sostavjala donesjenje protiv proigrancam: sudja jih osudžal k platě prvobytny grivny ili k poněkojim dnjam v tjurmě. Vsi izbirali tjurmu, da by izmamili Kompaniju. Iz toj hrabrosti nemnogyh mužev rodi se vsemoč Kompanije: jej crkovna i metafizična cěnnost.

Skore poslě, raporty o losovanju propuščali spisy grivn, a ograničali se izdati dnje tjurmy, ktore priděljal každy proigrajuči bilet. Toj lakonizm, bliz nepriměčeny v svoju vrěmenu, byl glavno važny. To byl prvy izgled nematerialnyh elemntov v loteriji. Uspěh byl veliky. Pobudžena igračami, Kompanija okazala se prinudžena narasti kolikost proigrajučih biletov.

Vsi znajut, že narod Babilonije je velje nabožny logikě i takože simetričnosti. Bylo nesuvislo, že razsčityvali izigrajuče bilety kruglymi monetami, a proigrajuče dnjami i nočami v tjurmě. Poněkoji moralisti razsudžali, že posědanje monet ne vsegda rěša ščestje, i že druge formy hazarda može sut bolje bezposrědnje. Druga trevoga razprostranjala se v nizkyh susědstvah. Členi koledža žrcev množili zaklady i nasladžali se cělym poredkom terora i naděje; bědni (s razumlivoj ili neizběžnoj zavistju) znali, že byli izključeni od toj, izvěstno zahvačajučej, vlady.

[...daŭriginde...]

StefKo (Profil anzeigen) 19. April 2020 13:33:13

nornen:Loterija v Babiloniji

Jorge Luis Borges

(...)
[...daŭriginde...]
Ĉu vi volas diri ke tio ĉi estas via traduko?

nornen (Profil anzeigen) 19. April 2020 14:33:02

Jes...
Certe mallerta kaj erarplena, sed ja mia.

StefKo (Profil anzeigen) 19. April 2020 14:47:10

nornen:Jes...
Certe mallerta kaj erarplena, sed ja mia.
Dankon!

Ĉu vi povas respondi al tiu ĉi subaj demandoj?

1. Kia estas via profesio?
2. Kiom da lingvojn vi scipovas?
3. Ĉu vi aŭdadas iame iujn slavajn lingvojn?
4. Ĉu vi komprenas tiun ĉi tekston legante (aŭ aŭdante) ĝin?
5. Ĉu vi povus tralegi ĝin flue? (MP3)

Zurück nach oben