Al la enhavo

Interslavic language//Interslava lingvo//Medžuslovjansky jezyk

de KatjaMcFlores, 2020-oktobro-23

Mesaĝoj: 444

Lingvo: Esperanto

sergejm (Montri la profilon) 2021-marto-02 20:14:27

Male, rusa яхта estas ingenra; лодка, ладья ankaŭ estas ingenraj; баркас, катер estas virgenraj

nornen (Montri la profilon) 2021-marto-05 14:45:08

nornen:Pogreb

Kogda ja umru, ja hoču vikingsky pogreb, ale ja ne imaju barkasa. Tomu prosto kydnite moj trup na jahtu bylo kogo bogatogo i podpalite ju.
Može, vikingsky pogreb je prěmnogo izmysljeny. Zatom ja volju “normalno” zakopanije. Ale, prědže obnižajete moj grob v zemju, prošu, kydnite buket v tolpu, da by uznati, kto je slědujuči.

KatjaMcFlores (Montri la profilon) 2021-marto-05 17:57:11

To je ješče jedna povědka el rakontaro "Lasu min paroli plu".
==================
Amdeklaro
Oglašenje ljubvi

Izabela, pardonu min, sed mia deklaro estas plej grava.
Izabela, izvini mene, ale moje oglašenje jest najvelje značimo.

Permesu, ke mi parolu al vi.
Dozvoli mně pogovoriti s toboju.

Permesu, ke mi rigardu al vi, al via bela, serioza vizaĝo.
Dozvoli mně gleděti na tebe, na tvoje krasivo, seriozno lice.

Mi min demandas, ĉu vi povas kompreni min.
Ja pytaju sebe, smožeš li ty pojeti mene.

Eble ne.
Možlivo, ne.

Eble vi ne povas.
Možlivo, ty ne smožeš.

Okazas io stranga en mi.
Dělaje se něčto stranno vo mně.

Io tute nekomprenebla.
Něčto cělkom nerazumlivo.

Vi estas tro bela.
Ty jesi prěmnogo krasiva.

Tio estas la grava fakto, la sola vere grava fakto en la mondo.
To je važny fakt, jediny zaisto važny fakt na světu.

Mi rigardis al via tro bela vizaĝo, kaj io nekomprenebla okazis en mi.
Jesm smotril na tvoje prěmnogo krasivo lice, i něčto nerazumlivo slučilo se vo mně.

Io nekomprenebla okazis al mi.
Něčto nerazumlivo slučilo se so mnoju.

Mi ne plu komprenas min.
Ja bolje ne razuměju sebe.

Mi ne plu estas mi.
Ja bolje ne jesm ja.

Mi rigardis vin, mi simple rigardis vin, kaj mi ne plu estas la juna malserioza knabo, kiu mi estis.
Jesm smotril na tebe, ja prosto poziral na tebe, i ja ne jesm bolje juny neseriozny hlapec, ktory ja byl.

Mi estis knabo, kaj nun estas viro.
Jesm byl hlapec, a segda jesm muž.

Mi estis malforta, kaj mia forto nun estas nekompreneble granda.
Jesm byl slaby, a nyně moja sila jest nerazumějemo velika.

Mi estas kvazaŭ tute nova.
Jesm kako by cělkom novy.

Mi estis sola en la mondo.
Jesm byl samotny na světu.

Nun mi povas esti kun vi.
Nyně ja mogu byti s toboju.

Se vi volas, kompreneble.
Jestli ty hočeš, razuměje se.

Mi volas proksimiĝi al vi.
Ja hoču približiti se k tobě.

Mi volas esti kun vi.
Ja hoču byti s toboju.

Mi volas paroli al vi pri la belo de la tago, pri la bono de la naturo, pri la grando de la mondo.
Ja hoču govoriti tobě o lěpotě dnja, o dobrosti prirody, o veličji sego světa.

Mi volas paroli al vi pri viaj belaj manoj, pri via bela vizaĝo.
Ja hoču govoriti tobě o tvojih krasivyh rukah, o tvojem krasivom licu.

Mi scias, ke vi estas mistera.
Ja znaju, že ty jesi zagadočna.

Virinoj al mi aspektas mistere.
Ženy izdavajut se mně zadadočne.

Mi volas ke vi, mistera virino, rigardu min, amu min.
Ja hoču, že bys ty, zagadočna žena, gleděla na mene, ljubila mene.

Mi volas sidi ĉe via tablo, mi volas paroli kun vi dum la tuta tago, dum multaj kaj multaj tutaj tagoj.
Ja hoču sěděti u tvojego stola, ja hoču govoriti s toboju cěly denj, v tečenju mnogih i mnogih cělyh dnjev.

Mi scias, ke mi ne esprimas min bone.
Ja znaju, že ja ne izražaju se velmi dobro.

Pardonu min, mi petas.
Izvini mene, prošu.

Mi estas certa, ke vi komprenas min.
Jesm uvěrjeny, že ty razuměješ mene.

Sed eble ne.
Ale, možlivo, ne.

Eble vi ne povas kompreni.
Možlivo, ty ne možeš pojeti.

Mi volas, ke vi komprenu min, sed eble vi ne povas.
Ja hoču, da bys ty pojela mene, ale možlivo, ty ne možeš.

Mi petas vin, montru al mi, ke vi komprenas.
Prošu tebe, pokaži mně, že ty razuměješ.

Montru al mi, ke vi permesas, ke mi parolu plu.
Pokaži mně, že ty dozvaljaješ, da byh ja govoril dalje.

Diru al mi, ke vi permesas, ke mi deklaru plu, kiel forte mi amas vin.
Skaži mně, že ty dozvaljaješ, da byh ja i dalje oglašal, kako silno ja tebe ljubju.

Certe vi permesas, ĉu ne?
Očevidno, ty dozvaljaješ, či ne?

Ho, Izabela, permesu, ke mia mano proksimiĝu al via mano, ke mia mano iomete haltu sur via mano.
O, Izabela, dozvoli, že by moja ruka približila se k tvojej rukě, že by moja dlanj dotknula se do tvojej dlanji.

Ĉu ne? Ĉu vi ne volas?
Či ne? Či ty ne hočeš?

Ĉu vi malpermesas?
Či ty ne dozvaljaješ?

Ĉu mi estas nepardonebla?
Či mene nemožno prostiti?

Ĉu mi agis nepardoneble?
Či jesm postupil neprostimo?

Mi agis nur nature.
Jesm postupil jedino toljko naturalno.

Mi parolas serioze.
Ja govorju seriozno.

Ĉu mi estis malprava?
Či ja jesm byl nepravy?

Ĉu vi ne pardonas min?
Či ty ne izvinjaješ mene?

Tamen, Izabela, mi nur amas.
Jednako, Izabela, ja samo toljko ljubju.

Ĉu vi ne volas, ke mi amu vin?
Či ty ne hočeš, da byh ja ljubil tebe?

Ĉu vi ne povas min ami?
Či ty ne možeš mene ljubiti?

Ĉu vi ne volas min ami?
Či ty ne hočeš mene ljubiti?

Ĉu vi ne volas min?
Či ty ne hočeš mene?

Permesu tamen, ke mi vin rigardu.
Dozvoli mně jednako gleděti na tebe.

Mi parolas plej serioze.
Ja govorju najvelje seriozno.

Vi ne komprenas, ke mi amas vin, ĉu?
Ty ne razuměješ, že ja ljubju tebe, či je tako?

Ĉu eble vi ne scias, ke vi estas bela, tre bela, tre tre bela, fakte?
Či ty, možlivo, ne znaješ, že ty jesi krasiva, velmi krasiva, velmi-velmi krasiva, faktično.

Se vi ne volas, ke mi amu vin tute, se vi preferas, ke mi ne amu vin, eble vi tamen permesas, ke mi amu vin iomete.
Jestli ty ne hočeš, že byh ja ljubil tebe voobče, jestli ty volěš, že byh ja ne ljubil tebe, možlivo ty jednako dozvoliš, da byh ja ljubil tebe trohu.

Nur iomete, Izabela, mi petas.
Toljko trohu, Izabela, ja prošu.

Se vi ne permesas, ke mi amu vin multe, mi petas vin, permesu, ke mi amu vin iomete.
Jestli ty ne dozvaljaješ, da byh ja ljubil tebe mnogo, ja prošu tebe, dozvoli, da byh ja ljubil tebe trohu.

Amo estas la plej alta vero en la mondo.
Ljubov jest najbolje vysoka istina na světu.

Kio estas pli bela?
Čto jest bolje lěpo?

Kio estas pli granda?
Čto jest bolje veliko?

Kio estas pli forta? .
Čto jest bolje močno?

Nenio
Ničto.

Mi povas plej serioze deklari al vi, ke nenio estas pli bela, nenio estas pli alta, nenio estas pli forta.
Ja mogu najvelje seriozno oglasiti tobě, že ničto ne jest bolje lěpo, ničto ne jest bolje vysoko, ničto ne jest bolje močno.

Mi povas ankaŭ diri: nenio estas pli natura.
Ja mogu takože skazati: ničto ne jest bolje prirodno.

Tio estas la plej certa vero en la tuta mondo.
To jest najvěrnejša istina na vsem světu.

Mi amas vin, Izabela.
Ja ljubju tebe, Izabela.

Mi vin amas forte.
Ja ljubju tebe silno.

Mi amas vin pli kaj pli.
Ja ljubju tebe vse bolje i bolje.

Mi petas vin, pardonu al mi, sed se vi povas, ankaŭ vi amu min.
Ja prošu tebe, prosti mene, no jestli ty možeš, ty takože ljubi mene.

Ĉu vi scias, kiel simpla estas amo?
Či ty znaješ, kak prosta jest ljubov?

Kiel simpla kaj bona?
Kak prosta i dobra?

Nenio estas pli simpla.
Ničto ne jest bolje prosto.

Nenio estas pli bona.
Ničto ne jest bolje dobro.

Mi amas vin, Izabela.
Ja ljubju tebe, Izabela.

Pardonu, se mi parolas iom strange.
Izvini, jestli ja govorju trohu stranno.

Sed mia amo estas tro forta, tro grava.
Ale moja ljubov jest prěmnogo silna, prěmnogo značima.

Ne gravas, se vi ne komprenas.
Ne jest važno, že ty ne razuměješ.

La sola, simpla fakto estas, ke mi amas vin.
Jediny, prosty fakt jest to, źe ja ljubju tebe.

Kaj ke tio estas bona.
I že to jest dobro.

StefKo (Montri la profilon) 2021-marto-07 19:53:22

Vvodny tekst k zasměškam o gorjanah

Kde sut gory tamo sut gorjani. Kde sut gorjani tamo sut zasměšky o gorjanah. Tako se mi izdava.

V poljskih zasměškah o gorjanah najčestěje izstupajut:
baca – pastuh, ovčar,
gazda – gospodar,
ceper – ne gorjan,
panocek – ne gorjan, gospodin, pan,
paniusia – pani, gospodynja.

Galantno gorjani obračajut se k drugomu s pomočju osobnogo zaimennika „vy” (kako Francuzi abo Rusi).

Jestli vy ješče ne jeste byli v poljskyh gorah, pojehajte! Zajmliva krajina!

Zasměšky o gorjanah sut najčestěje iz davnyh vrěmen kogda gorjani byli silno izolovani od světa. Gorjani ne razuměli i ne prijmali drugu kulturu, no dlja drugyh byli (i sut) laskavi i poblažlivi. Gorjani sut ljudjami prostymi, ne izškoljenymi, no razom domyslnymi i grdymi. Oni ljubet gorělku i ssory, ljubet žartovati. O čem mysli obyčajny gorjan, čto interesuje jego? Gorělka, seks, rabota, ovce. Vsečto možno uviděti v zasměškah.

Kogda gorjani govoret, oni ne izgovarjajut Č, DŽ, Š, Ž, no C, DZ, S, Z. Ne izgovarjaju na početku slova A, E, I , O, U no JA, JE, JI, UO (esp. ŭo), UU (esp. ŭu), takože oni akcentujut prvu silabu – kako Slovaki, Čehi abo Madjari.

Take slova možeš strěsti v zasměškah.

StefKo (Montri la profilon) 2021-marto-10 07:27:46

Baca (ovčar) i prodavica

Baca vhodi v magazin i ne zaključa dveru.
Baco (ovčare), vy ne imate dveru doma?! – kriči prodavica.
– Jimaju, jimaju… Ji taku vrědnu zenu takoze jimaju...

StefKo (Montri la profilon) 2021-marto-11 08:29:30

Na gorskom pastvišče

Pastvišče vysoko v gorah. Utro. Pastyrska halupa. Dveri odkryva se, izběga ovca i běga do stada. Za jeju pojavi se baca, popravja nogavice i govori k sebe: „Oj, da by ty bys jesce variti uměla…”

nornen (Montri la profilon) 2021-marto-11 20:52:42

Italijansky Paradoks

Jestli položiš picu na picu, iměješ dvě pice, jedna povrh drugoj.
A jestli položiš lasanju na lasanju, vse ješče iměješ jednu lasanju.

KatjaMcFlores (Montri la profilon) 2021-marto-12 21:02:03

Saluton, amikoj.
Ahoj, prijatrlji.
Ĉi-sube estas epizodoj el EO-kurso laŭ Zagreba metodo.
Poniž sut epizody iz EO-kursa po Zagtebskoj metodě.
====================
Unua leciono: Amiko Marko
Prva pouka: Prijatelj Mark

Marko estas mia amiko.
Mark jest moj prijatelj.

Li estas lernanto kaj sportisto.
On jest učenik i sportnik.

Li nun sidas en ĉambro kaj lernas.
On sejčas sědi v komnatě i uči se.

Sur tablo estas paperoj kaj libroj.
Na stolu sut papiry i knigi.

Ĝi estas skribotablo.
To jest pisalny stol.

La libroj sur la tablo estas lernolibroj.
Knigi na stolu sut učebniki.

La patro kaj la patrino de mia amiko ne estas en la ĉambro.
Otca i materi mojego prijatelja nemaje v komnatě.

Ili nun laboras.
Oni sejčas rabotajut.

Lia patro estas laboristo, li laboras en hotelo.
Jegov otec jest pracovnik, on rabotaje v hotelu.

La patrino instruas.
Jegova mati obučaje.

Ŝi estas instruistino.
Ona jest učiteljka.
--------------------
Dua Leciono: La amikino de Marko
Vtora pouka: Prijateljka Marka

Marko havas amikinon.
Mark imaje prijateljku (družku).

Ŝia nomo estas Ana.
Jejno jme jest Ana.

Ŝi estas juna kaj bela.
Ona jest juna i krasiva.

Ana kaj Marko estas geamikoj.
Ana i Mark sut prijatelji.

Ana venis al la hejmo de Marko.
Ana prišla do doma Marka.

— Bonvolu eniri, amikino.
— Prošu, vhodi družka.

— Saluton Marko. Kion vi faras?
— Ahoj, Mark. Čto ty dělaješ?

— Saluton. Mi legis, sed nun mi volas paroli kun vi.
— Ahoj. Jesm čital, ale sejčas hoču govoriti s toboju.

— Ĉu vi havas bonan libron?
— Či ty iměješ kaku-libo dobru knigu?

— Jes, mi havas. Mi ŝatas legi nur bonajn librojn. Ĉu vi volas trinki kafon?
— Da, iměju. Ja ljubju čitati toljko dobre knigi. Či ty hočeš popiti kavu?

— Jes. Ĉu viaj gepatroj kaj gefratoj estas en via hejmo?
— Da. Či tvoji roditelji, brat i sestra sut v domu?

— Ne. Jen la kafo, ĝi estas ankoraŭ varma. Mi nun kuiris ĝin.
— Ne. Vot kava, ona jest ješče tepla. Jesm doprva svaril ju.

— Dankon. Mi povas trinki ankaŭ malvarman kafon.
— Dekuju. Mogu piti takože hladnu kavu.

Marko rigardis la belajn okulojn de Ana.
Mark gleděl v krasive oči Any.

Mi vidas, ke li amas ŝin.
Ja vidžu, že on ljubi ju.
--------------------
Tria Leciono: En kafejo
Tretja pouka: V kafe (v kavarnje)

Ana kaj Marko longe parolis antaŭ la lernejo.
Ana i Mark dolgo govorili prěd školoju.

Poste ili ĝoje iris tra la strato.
Potom oni radostno pošli po ulice.

Estis varma tago.
Denj byl teply.

Ili vidis kafejon kaj en ĝi kukojn.
Oni uviděli kavarnju (kafe) i tortki v njej.

— Ni eniru kaj manĝu, — diris Marko.
— Vojdimo i sjedimo čtokoli, — rěkl Mark.

— Ĉu vi havas sufiĉan monon?
— Či ty iměješ dost grošev?

— Kompreneble, mi havas cent eŭrojn.
— Razuměje se, imaju sto evro.

— Ho, vi estas riĉa!
— O, ty jesi bogaty!

La kelnero alportis multajn kukojn.
Kelner prinesl mnogo tortok.

Ili manĝis kaj post la manĝo la kelnero denove venis.
Oni pojedli i poslě jedanja kelner podšel snova.

Marko serĉis en unu loko... serĉis en alia...
Mark poiskal v jednom městu... poiskal v drugom...

Lia vizaĝo estis malĝoja.
Jegovo lice bylo bezradostno.

Fine li diris per malforta voĉo:
Nakonec on rěkl slabym glasom:

— Mi ne havas monon.
— Ja ne iměju pěnezy.

Kio okazis poste? Ĉu vi scias?
Čto slučilo se poslě? Či vy znajete?
====================
Daŭrigotas...
Prodolženje slěduje...

StefKo (Montri la profilon) 2021-marto-13 22:10:00

Čto trěba dělati kogda v gorah shodimo se s gladnym medvědom?

Turisti pytajut gorjana:
Baco (ovčare), čto trěba dělati jestli napade nas gladny medvěd?
– Vy? Nicto. Medvěd bude dělati vsecto za vas.

KatjaMcFlores (Montri la profilon) 2021-marto-14 18:04:57

Daŭrigo de la rakonteto pri Marko kaj liaj amikoj kaj parencoj.
Prodolženje povědki o Markě i jegovyh prijateljah i srodnikah.
====================
Kvara Leciono: Miaj leteroj
Četvrta pouka: Moji pisma

Marko skribis al mi belan leteron.
Mark napisal mně prělěpo pismo.

Ĝi estis vera amletero.
To bylo istinno ljubovno pismo.

En la letero estis ankaŭ lia foto.
V pismě byla takože jegova fotka.

Kiam mi revenis el la lernejo, mi volis ĝin denove legi.
Kogda jesm vratila se iz školy, ja htěla jego snova pročitati.

Mi rapide eniris en mian ĉambron.
Ja jesm brzo vošla v svoju komnatu.

Tie staris mia fratino Vera antaŭ mia tablo kaj legis mian leteron.
Tam stojala moja sestra Vera prěd mojim stolom i čitala moje pismo.

En ŝia mano estis ankaŭ la foto.
V jejnoj rukě byla takože fotka.

Mi diris kolere:
Jesm rěkla srdito:

— Kion vi faras či tie? Ne legu leterojn de aliaj!
— Čto ty dělaješ sde? Ne čitaj pisma drugih!

Mia fratino fariĝis ruĝa.
Moja sestra počrveněla.

La foto falis el ŝia mano sur la tablon kaj la letero falis ankaŭ.
Fotka izpadla iz jejnoj dlanji na stol, pismo takože upadlo.

Ŝi diris:
Ona skazala:

— Pardonu... mi serĉis mian libron...
— Izvini... jesm iskala svoju knigu.

— Sed vi bone scias, ke viaj libroj ne estas sur mia tablo.
— Ale ty dobro znaješ, že tvojih knig nemaje na mojem stolu.

Ankaŭ ne en mia ĉambro!
I takože v mojej komnatě!

Redonu la leteron al mi.
Oddaj mně pismo.

Ŝi ricevis bonan lecionon: ŝi ne plu legos leterojn de aliaj.
Ona polučila dobru pouku: ona bolje ne bude čitati pisma drugih.

Ankaŭ mi ricevis lecionon: mi devas bone fermi la pordon de mia ĉambro.
Ja jesm takože polučila pouku: imaju dobro zamykati dverj svojej komnaty.
--------------------
Kvina Leciono: Nova aŭto
Peta pouka: Novo avto

Sinjoro Rapid, amiko de Marko, eniris vendejon de aŭtoj.
Pan Rapid (Bystricki), prijatelj Marka, vošel v magazin avtomobilov.

Tie li vidas belan sinjorinon, kiu plaĉas al li.
Tam on vidi krasivu pani, ktora podobaje se jemu.

Vendisto venas al li.
K njemu podhodi prodavec.

Sinjoro Rapid demandas:
Pan Rapid (Bystricki) sprašaje:

— Kiu aŭto estas la plej bona?
— Ktoro avto jest najbolje dobro?

— Tiu ĉi estas la plej bona el ĉiuj.
— Vot to jest najbolje dobro iz vsih.

— Ĉu ĝi estas rapida?
— Či ono jest bystro?

— Ĝi estas pli rapida ol aliaj.
— Ono jest bolje bystro čem ine.

— Ĉu ĝi estas ankaŭ forta?
— Či ono jest takože močno?

— Ho jes, ĝi estas tre forta.
— O da, ono jest velmi močno.

— Certe ĝi estas multekosta, ĉu?
— I ono isto jest drago, či je tako?

— Kompreneble, ĝi estas la plej multekosta el ĉiuj.
— Razuměje se, ono jest najbolje drago iz vsih.

— Dankon... Bedaŭrinde mi ne aĉetos novan aŭton, ĉar mia malnova aŭto estas la plej malmultekosta el ĉiuj. Mi ankoraŭ veturos per ĝi.
— Dekuju... Na žalost, ja ne budu kupovati novo avto, ibo moje staro avto jest najbolje deševo iz vsih. Ja ješče pojezdžu v njem.

Dum li tion diris, li denove rigardis la belan sinjorinon.
Poka on to govoril, on ponovno glednul na krasivu pani.

Sed la vendisto diris:
Ale prodavec rěkl:

— Estos pli bone, ke vi ne rigardu tiun ĉi sinjorinon. Ankaŭ ŝi estas multekosta. Mi scias, ĉar mi estas ŝia edzo.
— Bude lučše, jestli vy ne budete pozirati na tu pani. Ona takože jest draga. Ja to znaju, ibo ja jesm jejny muž (suprug).
--------------------
Sesa Leciono: Maja
Šesta pouka: Maja

Maja estas beleta junulino.
Maja jest lěpa děvčina.

Ĉiuj ŝiaj geamikoj amas ŝin.
Vse jejny prijatelji i prijateljki ljubet ju.

Antaŭ tri tagoj malbono okazis: sur strato aŭto faligis ŝin.
Tri dnja nazad slučilo se neščestje: na ulice ju zavalil avtomobil.

Maja malsaniĝis kaj havas altan temperaturon.
Maja zabolěla (zahvorěla) i jmaje vysoku temperaturu.

Ŝia patrino diris, ke ŝi devas resti hejme.
Jejna mati skazala, že ona musi ostavati doma (v domu).

Morgaŭ ŝi vokos doktoron.
Zautra ona pozva(je) doktora.

La doktoro venis je la naŭa horo por helpi al Maja.
Doktor prišel v devetu časinu, da by pomogti Maje.

— Diru "A" ... montru viajn manojn ... montru viajn piedojn... malvestu vin!
— Izrěči "A"... pokaži svoji dlanji... pokaži svoji stopy... razděj se.

La doktoro ĉion bone rigardis kaj fine diris:
Doktor vse dobro razsmotril i nakonec skazal:

— Unu semajnon restu hejme kaj ... ne iru sub aŭton.
— Jednu sedmicu ostavaj doma i... ne lězi bolje pod voz.

Trinku multan teon matene kaj vespere.
Pij mnogo čaja utrom i večerom.

Mi deziras, ke vi estu trankvila.
Ja želaju, da bys ty byla spokojna.

Post unu semajno vi fartos pli bone.
Poslě sedmicy (tydnja) ty budeš odčuvati se bolje dobro.

Mi venos por revidi vin.
Ja ješče navědžu te.

— Sinjoro doktoro, ĉu mia bonega amiko Karlo povas veni vidi min?
— Pan doktor, či moj dobrějši prijatelj Karl može navědati me?

— Hm, jes... jes. Li povas veni... sed ankaŭ li estu trankvila.
— Hm, da... da. On može prihoditi... ale on takože imaje byti spokojny.
--------------------
Sepa Leciono: Ĉiam malfrue
Sedma pouka: Vsegda pozdno

Marko dormis matene tre longe.
Mark spal utrom velmi dolgo.

Kiam li vidis la sunon, subite li eksaltis.
Kogda on uzrěl solnce, on naglo vozkočil.

Ĉiam li malfruas, kiam li devas iri al lernejo.
Vsegda on opozdnjaje se, kogda imaje idti do školy.

Li scias, ke la instruistino malŝatas tion.
On znaje, že učiteljkě to ne podobaje se.

Sed hodiaŭ li ne volas malfrui.
Ale dnes on ne hoče spozdniti se.

Li rapide metis la vestaĵon.
On brzo naděl oděž.

Rapidege li trinkis la kafon.
Velmi bystro on izpil kavu.

Poste kun la libroj en la mano li kuris kaj saltis laŭ la strato.
Potom s knigami v rukě on poběgl i poskakal po ulice.

La homoj rigardis lin kaj diris: "Kia malsaĝa knabo!"
Ljudi gleděli na njego i govorili: "Kaky nerazumny hlapec!"

Baldaŭ li estis antaŭ la lernejo.
Skoro on byl prěd školoju.

Li volis eniri en la lernejon, sed li ne povis.
On htěl vojdti v školu, ale ne smogl.

Ĝi estis fermita.
Ona byla zakryta.

Li vidis nek instruistojn nek gelernantojn.
On ne viděl ni učiteljev, ni drugih učenikov.

Li eksidis antaŭ la lernejo kaj pensis: kio okazis?
On sedl prěd školoju i stal obmysljati: čto slučilo se?

— Diable, nun mi memoras! Hodiaŭ estas dimanĉo!
— Diavolstvo!.. Jesm vozpomněl! Dnes je nedělja!
====================
Daŭrigotas...
Prodolženje slěduje...

Reen al la supro