Sadržaj

Esperanto kao akcelerator višejezičnosti kod djece

Priručnik za nastavnike

Uvod

Nastavni predmet akcelerator višeječnosti (Multilingualism Accelerator - MLA) stvoren je da bude uvod u učenje stranih jezika te ubrzavanje učenja tih jezika Kao što je poznato, temelji jezika esperanta postavljeni su planski (planski jezik) te stoga imaju vrlo pravilnu gramatiku i sustav tvorbe riječi putem korijenskih riječi i afiksa (prefiksa i sufiksa). Stoga je već za jednu školsku godinu, za samo 60 nastavnih sati i domaćih e-zadaća, koje učenik/učenica sam/a/ radi kod kuće na svome računalu, moguće naučiti osnovni minimum esperanta, dovoljna da učenici budu u stanju samostalno govoriti, razumjeti i čitati u okviru minimalnog broja naučenih morfema.

Putem ovog tečaja djeca kroz igru uče minimum jezične analize, što im daje jasnu sliku o tome kako jezici obavljaju svoju zadaću. Djeca razumiju vrste riječi, pojmove poput množine, dva osnovna padeža (nominativ i akuzativ), način oblikovanja rečenice te ovladavaju sposobnošću stvaranja mnogih novih riječi iz osnovnih korijena i afiksa kakve ima svaki jezik. Kroz to djeca shvate strukturu jezika općenito odnosno dobivaju takozvano metajezično znanje.

Već nakon dva sata djeca razumiju da sve imenice završavaju s nastavkom -O. a glagoli u prezentu s nastavkom -AS. Kad shvate da su tim znanjem i poznavanjem dvadesetak riječi u stanju slagati sami rečenice, postižu važno metajezično znanje, što će im pomoći da lakše razumiju gramatiku svoj materinjeg jezika te stranih jezika koje će još učiti. Već na drugome satu djeca dobiju 4 koverte na karticama različitih boja s 3 vrste riječi za 4 rečenične uloge. Stavljajući slučajno izvađene riječi u isti redoslijed - prvo crvenu, zatim žutu pa plavu boju - slažu rečenice koje treba prevesti te odlučiti je li tako dobivena rečenica smislena ili nije. To im izgleda kao zabavna igra kroz koju brzo uče uloge imenica, glagola i prijedloga. Zabavljaju se s rezultatima svoga prevođenja učeći istodobno značenje riječi.

Didaktički materijal se temelji na ideji primjene znanstvenog pristupa čestoti uporabe riječi i gramatici.

Već je 1979. na međunarodnom susretu esperantskih obitelji u Luzernu (Švicarska) napravljeno zanimljivo istraživanje brojanja morfema u svakodnevnim razgovorima djece koja esperanto govore od rođenja, paralelno s nacionalnim jezikom zemlje u kojoj žive i/ili jezicima njihovih roditelja. Tada je snimljeno 60.000 riječi, koje su podjeljene na morfeme. Jedino na esperantu se sve riječi mogu u cjelosti podijeliti na jasne morfeme. Računalno su zbrojeni ti morfemi i poredani po čestoti. Dobiveni rezultati bili su revolucionarni: U cijelom je korpusu bilo svega 1500 različitih morfema od kojih je prvih 467 morfema pokrivalo 95% cijelokupnog korpusa (teksta), a oko 250 najčešćih morfema je pokrivalo oko 80% cijelokupnog korpusa. Prije nekoliko godina računalno su zbrajani morfemi u korpusu tekstova s interneta, koji je sadržavao ukupno 10 milijuna riječi. Dobiveni rezultati veoma su slični rezultatima o postotku najčešćih morfema razgovornog jezika. Razlika je bila samo u tome što je u prvom starom korpusu (iz Luzerna) bilo više morfema važnih u kontekstu razgovora s djecom.

Kasnije je na osnovu najčešćih morfema napravljen udžbenik za učenje esperanta po tzv. Zagrebačkoj metodi po kojoj se i sada može učiti esperanto na četrdesetak jezika.

Nastavni predmet akcelerator višejezičnosti (MLA) temelji se na tim istraživanja o čestoti pojave morfema u govornom jeziku te je na osnovi oko 300 morfema izrađen didaktički materijal kojim će djeca vježbati upotrebu jezika i gramatike stvarajući od samog početka rečenice samostalno umjesto učenja gotovih sintagmi. Kako je pamćenje velikog broja morfema jedan od najznačajnih problema prilikom učenja svakog jezika, cilj MLA je smanjiti broj nužnih morfema na minimum koji će učenicima omogućiti stvaranje velikog broja rečenica i stjecanje komunikaktivnih sposobnosti. Stoga je posebno važno da se tijekom nastave spontano ne dodaju morfemi koji nisu predviđeni u didaktičkim materijalima.

Ideja projekta bila je da akcelertor višejezičnosti podučavaju postojeći nastavnici stranih jezika samo uz pomoć priručnika, na svom jeziku, bez prethodnog učenja esperanta. Materijal koji se podučava predstavlja minimum esperanta koji nastavnici vični stranim jezicima mogu naučiti paralelno s učenicima i pripremajući se za pojedine školske satove.

Provođenje eksperimentalnih tečajeva pokazalo je uspješnost odabranog pristupa. Odgovori na upitnici za djecu, nastavnike i roditelje pokazali su oduševljenje svih za učenje MLA. Djeca su izrazito voljela tečaj (2 sata tjedno), a i nastavnicima je bio ne samo zanimljiv već su vidjeli i njegovu korist. U dva testa na kraju školske godine ocjenjivalo se znanje osnovnih gramatičkih pojmova materinjeg jezika te metajezično znanje učenika. Testove su ispunjavali i učenici koji su učili esperanto i komparativna grupa istog broja učenika koji ga nisu učili. Pokazala su da su djeca koja su učila MLA bila osjetno bolja od onih koja nisu učila MLA.

MLA je dakle vrlo koristan uvod u strane jezike, koji ubrzava učenje stranih jezika, ali i razumijevanje strukture i gramatike materinjeg jezika. Na temelju istraživanja iz 1990-ih godina pretpostavljamo da bi to ubrzanje moglo biti oko 25-30% nakon 2 godine učenja slijedećeg stranog jezika. Kasnije je razlika u korist onih koji su učili MLA sve veća u odnosu na one koji ga nisu učili.

Cilj MLA je između ostalog poticanje aktivnog korištenja jezika. Zato bi bilo idealno kad bi se razredi koji uče MLA već poslije druge lekcije (10 dvostrukih školskih sati) povezali s razredima iz drugih zemalja s kojima bi se mogli dopisivati ili razgovarati putem elektroničkih tehnologija, a krajem tečaja bi bilo posebno dobro da se organizira međunarodni susret najbližih grupa, no to nije neophodno.

Na kraju nekoliko primjera propedeutske funkcije ovog učenja. Dakako, imamo izravan transfer znanja riječi koje su iste ili slične u nekim jezicima. Ako učenici kao drugi jezik uče na primjer njemački, naći će u esperantu mnoge riječi istog (germanskog) porijekla, na primjer LERNI, IN, NUR, DANKI, HAVI i slično. No mnogo važniji od direktnog transfera je skriveni transfer, što znači razumijevanje pojmova kao što su glagolska vremena, načini i sl. Skriveni transfer je onaj koji se dobiva činjenicom da se učenjem drugog jezika dobiva metajezično znanje, to jest znanje o strukturi jezika općenito. No hoće li to znanje biti korisno ili ne, ovisi o jeziku koji se upotrijebi kao uvodni jezik. U tu svrhu je najbolji jezik za postizanje transfera za učenje indoeuropskih jezika upravo esperanto.

Što je potrebno znati za podučavanje putem MLA?

Što je akcelerator višeječnosti?

MLA je didaktički alat koji pomaže kod učenja stranih jezika. Jednostavan je za upotrebu u školama i drugdje, a njegovo korištenje podupire i internetna stranica https://lernu.net/hr/instruado. Didaktički materijal sadrži šest lekcija odnosno ukupno 60 nastavnih sati. U planu su još dodatna 4 nastavna sata za ponavljanje i/ili provjeru znanja.

Zašto i kako učenje esperanta pomaže u učenju drugih stranih jezika?

Učenje esperanta je za učenike/učenice relativno lako.
Esperanto je planski jezik, što znači da ga je njegov autor, poljski liječnik Zamenhof, izgradio planirano - kao što se prema planu gradi kuća. Zamenhof je dobro promislio o tome od kojih elemenata sačiniti esperanto tako da ga se nauči što je moguće lakše, Za temelj je koristio više romanskih, germanskih i slavenskih jezika te je stvorio esperanto koji je gotovo bez gramatičkih i drugih iznimaka kakve obično otežavaju učenje stranih jezika.
Učenici/učenice i nesvjesno prepoznaju u esperantu elemente svojih jezika.
Budući da se esperanto temelji na raznim romanskim, germanskim i slavenskim jezicima, učenici koji uče taj jezik ulaze na poznato područje, bilo zbog sličnost riječi (korijena i nastavaka), bilo zbog sličnosti gramatičkih pravila.
Esperanto spada u aglutinativne jezike, s brojnim afiksima koji mijenjaju značenje riječi.
Većina gramatičkih pravila je usporediva s onima u materinjim jezicima učenika/učenica. To im pomaže prepoznati i nesvjesno ovladati gramatičkim pravilima.
Ako učenici uče neki jezik, bit će im lakše nakon njega učiti sljedeći te sljedeći.
To se događa zato jer predajemo načine i strategije jednoga jezika drugome.Tako povezujemo riječi među jezicima i gramatička pravila (nesvjesno) pa nam je proces učenja poznat.
(https://www.psychologytoday.com/intl/blog/life-bilingual/201506/can-second-language-help-you-learn-third).
U tom smislu MLA predstavlja most između učenja jezika i gledišta pojedinaca i jezične politike sada u Europi koja slijedi očekivanja roditelja.

Kakva je poveznica između jezične politike Europe i očekivanja roditelja?

Vezano uz globalizacijske procese i pokretljivost stanovništva danas roditelji u EU očekuju, u skladu s jezičnom politikom EU, da škole prenose djeci znanje stranih jezika.
(https://ec.europa.eu/education/policies/multilingualism/about-multilingualism-policy_en)
Također, roditelji podržavaju i rano učenje stranih jezika. Opće je poznato da ne smijemo vremenski kasniti u dječjem razvoju tijekom kojeg ona i nesvjesno uče strane jezik i koriste iste strategije koje primjenjuju pri učenju materinjeg jezika, a uz to i izuzetno brzo mogu pamtiti riječi.

Zašto koristiti MLA za učenike/učenice u dobi od oko devet godina?

Oko devete i desete godine djeca počinju drukčije usvajati jezike, jer su razvila analitičko usvajanje jezika, što znai da mogu razumjeti meta-jezični pristup jezicima i njihovim gramatikama. Kaka dakle ovdje pomaže MLA?

Kroz prepoznavanje i učenje morfema, koji su prepoznatljivi i temelje se na ranije spomenutim europskim jezicima, MLA pripomaže u tom životnom dobu i nešto ranije da djeca izvrše prijelaz na analitički način usvajanja jezika. MLA naime oblikuje temelje meta-jezičnih znanja koja djeca mogu primjeniti pri kasnijem učenju drugih jezika. Dakako, pri izgradnji ovog potrebnog temelja važnu ulogu igra kojom metodom ćemo ih podučavati esperanto.

Kako možemo uključiti MLA u jezičnu politiku škole?

Prije svega, MLA nudi nastavnicima/nastavnicama pomoć pri usvajanju višejezičnih vještina, a istodobno pomaže pri izgradnji jezične politike škole, jer se MLA može uklopiti u ponudu stranih jezika u školi te slijedom toga i njihovog učenja.

Kakva je od MLA dobrobit za škole?

Korištenje MLA omogućuje timski rad u školama, jer zahtijeva da MLA svjesno ugradimo u školsku jezičnu politiku i nastavni program u školama. To znači da planiramo kada uvesti MLA te koji nastavnic/i/e će biti posrednici MLA za učenike. Tako škola dobiva alat za razvijanje višejezičnosti te postizanje cilja da svako dijete u EU uči najmanje dva strana jezika.

Kako akcelerator višejezičnosti uspijeva povezati školu s okolinom?

MLA omogućava suradnju više škola te suradnju škola s roditeljima i širom okolinom. Nudi i uključivanje pojedinih skupina poput roditelja ili djedova i baka te omogućava međuškolsku suradnju, pomažući time oblikovanje mjesne jezični i nastavne prakse.

Zanimljiva je također mogućnost prekograničnog povezivanja škola, jer MLA omogućava učenicima susrete s vršnjacima iste razine poznavanja jezika. Škole se pomoću tog alata mogu i internetno povezati ili organizirati razmjenu u živo, što učenicima pruža priliku da koriste jezik u stvarnoj situaciji.

Koje sposobnosti mora imati nastavnik koji će koristiti MLA?

Napredno poznavanje jezika esperanta NIJE bitno za nastavnike koji uče djecu MLA. MLA je tako planiran da svaki nastavnik koji se redovito priprema za nastavu može mjerodavno podučavati MLA. To je bitna prednost, a nju stvara spiralni plan MLA koji vodi logično od jednostavnijih do složenijih sadržaja. Uz to, tu je činjenica da se esperanto temelji na romanskim, germanskim i slavenskim jezicima.

Preporučljivo je da nastavnik akceleratora višejezičnosti bude nastavnik nekog stranog jezika ili prvog jezika djece, jer će oni vičniji jezicima lakše shvatiti smisao upotrebe aceleratora višejezičnostikao alata za ubrzavanje učenja jezika. Osim toga, skcelertor višejezičnosti otvara mogućnosti međujezičnih usporedbi, što će dobro doći i nastavnicima stranih jezika u okvirima njihove osobne profesionalne nadogradnje.

Nastavnici stranih jezika poznaje pristupi i metode podučavanja stranih jezika, razumiju stjecanje znanja jezika i elastični su kod prijenosa nastavnih metoda s jednog stranog jezika na drugi. Ipak, ako je neka škola u mogućnosti angažirati nastavnika koji vlada esperantom, zadatak toga nastavnika bit će lakši, jer takav nastavnik treba manje vremena za pripremu lekcija.

Povećanje profesionalnih vještina nastavnika, kakvo stručnjaci u edukaciji obično zamijete tijekom suradničkih projekata sa školama, pokazuje da nastavnic/i/e lakše prihvaćaju novitete u edukaciji ako su ne samo prinuđeni primjenjivati ih već ako i sami vjeruju u njih. Zato je važno da nastavnici dobiju priliku upoznati MLA, provjeriti ga i raspravljati o njemu s upravom škole i drugima. Upravitelji škola bi trebali pripomoći u stvaranju pozitivnog ozračja prema MLA. Pozitivna iskustva drugih škola i nastavnika doprinose tome - u okviru projekta testirali smo materijal u OŠ Rudolf Maister, Šentilj, Slovenija, OŠ Retkovec, Hrvatska i OŠ Hristo Botev, Bugarska.

Kad nastavnici shvate da je MLA konkretna i praktična pomoć za unaprjeđenje učenja stranih jezika u školama, to će potaknuti njihovu znatiželju i želju da se i sami pripreme za korištenje MLA u vlastitoj školi. To također pretpostavlja da upravitelji škole i nastavnici sami razumiju MLA u kontekstu školske i šire jezične politike, te da na njemu surađuju s roditeljima i okolinom.

Metodološki pristup MLA-u

MLA je ustrojen kao spiralni oblik, počinje s najjednostavnijim elementima koje zatim dalje nadograđuje i proširuje. Obuhvaća samo 300 morfema odabranih tako da od početka omoguće izgradnju smislenih rečenica. Iskoristivost razmjerno malobrojnih morfema silno povećavaju mnogi afiksi i gramatički nastavci ovih 300 morfema. Afikse se može u esperantu shvatiti kao praktično oruđe koje prekraja značenje riječi. Nove riječi i gramatičke izraze učenici uče kroz razne vježbe govora, slušanja, čitanja i pisanja.

Sadržaj ovog 60-satnog nastavnog predmeta uređen je na sljedeći način: Počinje se s prvi šest lekcija tekstova u takozvanoj zagrebačkoj metodi, što znači tekstova koji su strukturirani prema čestosti morfema korištenih u govornom jeziku djece. Tako se u prvoj lekciji koristi 40 najčešćih morfema, u drugoj dodatnih 40 itd... ukupno 300 morfema, među kojima se nalaze malobrojni iznimni morfemi koji ne spadaju u najčešće. Oni su korišteni zbog potreba lekcijskog sadržaja, dijaloškog sadržaja i sadržaja drugih vježbi.

Morfemi imaju leksičke i gramatičke sadržaje raspoređene prema učestalosti njihova korištenja u govornom esperantu. To nam omogućava da su djeca već u prvoj, a posebice u drugoj lekciji u stanju jasno koristiti jezik: govoriti i pisati rečenice te čitati ili igrati uloge u razgovorima i skečevima. Zato je važno ustrajno ponavljati upravo te početne vježbe sve dok nastavnic/i/e ne vide da su djeca sve dobro razumjela, čak i ako zbog toga ne odrade sve lekcije prema planu nastave. Jednako tako je važno ne dodavati morfeme koji bi nagomilavali ukupan broj morfema.

Premda nastavnic/i/e moraju za 60 sati odraditi sve lekcije i u njima predviđeni sadržaj, bilo bi dobro kad bi uspjeli odraditi barem 5. lekciju u kojoj se uči jezična logika zamjenica. Sustav zamjenica je u svim jezicima vrlo složen pa na primjer u hrvatskom obuhvaća 3000 do 4000 riječi koje je teško složiti u logičan sklop. U esperantu je to vrlo jednostavno: u takozvanoj korelativnoj tablici tabličnih riječi kombinira se 5 x 8 elementa. Ukupno dakle 40 kombinacijskih elemenata stvara tisuće zamjeničnih oblika u drugim jezicima. Premda se postupno već od prve lekcije uvode zamjenice, njihova potpuna struktura bit će otkrivena tek u petoj lekciji, a to će bitno pomoći djeci pri učenju stranih jezika.

No nije važno dovršiti sve lekcije, pa ako nastavnic/i/e vide da zbog bilo kojeg razloga ne mogu napredovati po planu, bolje je u tom slučaju stati i ponavljati već naučeni materijal sve dok ne bude jasno da je sadržaj dobro naučen i razumljiv. Čak i ako u planiranih 60 nastavnih sati ne uspiju ovladati 5. lekcijom, većinu zamjenica će učenici susresti i ranije i to će im bitno olakšati razumijevanje uloge zamjenica u drugim stranim jezicima.

Učenic/i/e upoznavaju nove riječi i gramatičke elemente tijekom razgovora, slušanja, čitanja i pisanja, a što je potanko objašnjeno u nastavku.

Nastavni materijal je organiziran tako da nastavnic/i/e mogu bez problema pripremati svoje satove, čak i ako nemaju prethodno znanje esperanta. Svaka lekcija sadrži objašnjenja novoučene gramatike koja se pojavljuje u tom nastavnom bloku. Jednako kao i novi gramatički elementi, tako je i za svaki nastavni sat dan popis novih riječi. Unutar plana kako ostvariti nastavne satove nalaze se i upute kada i kako da nastavnici uvedu nove gramatičke elemente.

Cijeli tečaj obuhvaća 6 lekcija koje su podijeljene u pojedine satne grupe. Nastavnik/nastavnica može sam/a odlučiti hoće li voditi tečaj u formi predloženih satnih grupa (svaka grupa ima dva nastavna sata) ili će podijeliti satne grupe na nastavne sate. Izbor ovisi od toga kako se školska nastava prakticira u svakoj školi te od razine koncentracije učenika za vrijeme nastave.. Sadržaj omogućava oba načina.

Didaktički materijali.

Materijali obuhvaćaju mnoge aktivnosti sa zajedničkim ciljem razvijanja raznih vrsta jezičnih sposobnosti te istodobne motivacije djece da uče. Primijenili smo tekstove, zvučne zapise, vježbe, igre, skečeve, pjesme i računalne vježbe, Sve materijale ćete naći na stranici MLA https://lernu.net/hr/instruado u obliku pripremljenom za ispis na papir. Ondje se nalaze i poveznice za tonske priloge.

Tijekom nekoliko nastavnih sati predviđeno je i korištenje računala, a postoje posebe vježbe koje upotpunjuju tečaj. Stoga savjetujemo da tečaj vodite u razrednoj sobi gdje je moguća upotreba računala i veza s internetom. Ako to nije moguće, možete provoditi zamjenske aktivnosti, a vježbe za računalo dati kao domaću zadaću.

Vrsta materijala

Tekstovi i njihovo izgovaranje.
Većina lekcija temelji se na početnom tekstu koji uvodi nove riječi i gramatiku. Izgovor tekstova je na internetu također na raspolaganju kao tonski prilog i naš je savjet da učenici tijekom čitanja teksta istog i prevode uz pomoć nastavnika.
Dijalozi
Materijali obuhvaćaju i određen broj dijaloga koji imaju za cilj potaknuti govorne sposobnosti. Upotrebljavajući dijaloge omogućujemo učenicima vježbanje govorne vještine još i prije negoli su u stanju sami oblikovati rečenice. Preporučamo da učenic/i/e prvo u dvoje pročitaju dijalog, a zatim da ga čitaju pred ostalom djecom u razredu. Dvojac neka uvijek prvo samostalno prevede dijalog, čime potičemo suradničko učenje.
Vježbe i igre
Na internetnoj stranici stoje vam na raspolaganju mnoge vježbe koje prije svega potiču sposobnosti čitanja i pisanja kod učenika/ca. Većinu možete jednostavno ispisati u obliku radnih lista. Neke treba unaprijed pripremiti (izrezati, raspodijeliti u koverte itd.), za neke je potreban rekvizit (na primjer lopta). Mnoge vježbe se temelje na tome da djeca sama slože rečenice (ponekad i riječi), jer esperanto omogućava jednostavno slaganje riječi u rečenicu uz pomoć nekoliko jednostavnih pravila, bez bojazni da će ispasti gramatički nepravilna rečenica, premda ne dobijemo uvijek smislenu rečenicu. Ta kreativna aktivnosti pruža djeci motiv i zabavu.
Prijevodi
Vježbe u kojima se koristi prevođenje spadaju u teže aktivnosti tijekom kursa. One su izazov i za učenike/učenice i za nastavnike/nastavnice, jer djeca često još nisu svjesna svih procesa potrebnih tijekom postupka prevođenja. Ipak, vježbanje prevođenja s esperanta na nacionalni jezik korisno je pomagalo u poticanju svijesti o jeziku, a djeci pruža neposredno promišljanje o razlikama i sličnostima među jezicima. Ovo osviještenje je pozitivno iskustvo za kasnije učenje jezika.
Pjevanje i glumljenje
Materijali također obuhvaćaju pjesme te skečeve. Sadržaj pjesama usklađen je s tekstovima lekcija i tako pomaže djeci da na zabavan način usvajaju riječi. Skečevi potiču uporabu jezika u stvarnom životu te nude djeci opušten i zabavan pristup jeziku.
Korištenje računalni vježbi
U tečaj smo uklopili i korištenje računalnih igrica, čime se približavamo potrebama djece i omogućavamo učenje. Dijete može samo odlučiti o količini vježbi koje želi proći sukladno svome vremenskom ritmu. Osim toga, uporaba računala za vrijeme školskih sati često znači povećanje motivacije i zabave.
Računalne vježbe dio su tečaja u školi te je stoga dobro da se nastava obavlja u razredu koji ima mogućnost korštenja računala. Često se u materijalima nude i alternativne, zamjenske aktivnosti za slučaj ako se ne želi ili se ne može koristiti računala. Ondje gdje nema alternative, možete sami igrati neku međuigru (na primjer igru s kovertama s riječima koje su po sadržaju slične računalnim vježbama).
Novost na ovome kursu je uporaba računalnih vježbi u kojima računalo stvara gramatički ispravne rečenice, ali otprilike polovina njih ima, a druga polovina nema semantičkog smisla. Učenici/ce se s tom vježbom mogu igrati kod kuće tako da računalo proizvodi po želji velik broj rečenica, a dijete mora odlučiti imaju li smisla ili ne. Ova je vježba posebno korisna za učenje značenja riječi. Ako djeca ne prepoznaju značenje, moraju ga potražiti u rječniku ili pitati nastavnika. Ako to često ponavljaju, nauče značenje bez klasičnog učenja napamet.
Osvježujuće igre
Tjelesna aktivnost posebno je važna za djecu tijekom procesa učenja pa savjetujemo da se između svakog nastavnog bloka stavi djeci na raspolaganje 5 minuta za igru koja uključuje kretanje. Igra se ne odnosi na učenje već je samo odmor za glavu i razgibavanje tijela.
Domaće zadaće
Svako učenje jezika zahtijeva ovladavanje određenim fondom riječi, što je pak povezano s nekim brojem ponavanja tih riječi. Zato je uspješno učenje jezika nemoguće za samo jedan ili dva nastavna sata tjedno. Domaće zadaće su most koji vodi prema nastavljanju učenja i njegovome uspjehu. Zato nakon svakog nastavnog bloka stavljamo domaće zadaće. Ponekad je riječ o vježbama koje je potrebno imati na papiru. ali prije svega preporučamo poticati učenike/učenice da koriste računalne vježbe putem kojih mogu samostalno nastaviti proces učenja.
Natrag na vrh