Sadržaj

Što je esperanto?

To je jezik vrlo prikladan za međunarodnu komunikaciju.

Esperanto?

"Unutrašnja ideja esperanta je: na neutralnom jezičnom temelju srušiti zidove među narodima i navikavati ljude da svaki od njih vidi u svom bližnjem samo čovjeka i brata."

L. L. Zamenhof, 1912.

Jezik je pokrenuo Ludwig Lazar Zamenhof koji je napisao gramatiku na osnovi europskih jezika sa minimalnim brojem iznimaka u pravilima. Rječnik se osniva uglavnom na romanskim jezicima premda sadrži i dosta riječi iz germanskih jezika i nešto iz drugih. Novi je jezik čiji se prvi udžbenik pojavio 1887. privukao grupu govornika te se započeo normalan proces jezičnog razvoja unutar grupe ljudi koja ga je upotrebljavala na mnogim područjima života kao i na području kreiranja vlastite jezične kulture. Dva desetljeća kasnije rodili su se prvi govornici čiji je materinji jezik bio esperanto. Zato je moguće reći da se radi o jeziku koji je stvoren prvo s namjenom da bude sredstvo sporazumijevanja na međunarodnom planu a kasnije je postao kreolski jezik dok je sada jezik esperantističke dijaspore.

Stvoren je na osnovi rječničkog blaga indoeuropskih jezika, ali s ciljem da bude lagan za učenje. Zato je njegova gramatika aglutinativna što je karakteristično za turkijske i ugrofinske jezike, a na dubljem nivou esperanto je i izolacijski jezik kao što su kineski i vijetnamski. To znači da se morfemi mogu upotrebljavati kao samostalne riječi. Esperanto ima potpuno pravilnu gramatiku i omogućava stvaranje ogromnog broja riječi kombiniranjem korijena i približno četrdeset afiksa (npr. iz korijena san- ("zdrav") moguće je stvoriti riječi kao malsana (“bolestan”), malsanulo (“bolesnik”), gemalsanuloj (“bolesnici i bolesnice”), malsanulejo (“bolnica”), sanigilo (“lijek”), saniĝinto (“osoba koja je ozdravila”), sanigejo (“liječilište”), malsaneto (“slaba bolest”), malsanego (“teška bolest”), malsanegulo (“teški bolesnik”), sanstato (“stanje zdravlja”), sansento (“zdrav osjećaj”), sanlimo (“granica zdravlja”), malsankaŭzanto (“uzročnik bolesti”), kontraŭmalsanterapio . ("terapija protiv bolesti"). Glavne vrste riječi (imenice, glagoli, pridjevi i prilozi) imaju nastavke koji ih označavaju. Zbog te pravilnosti esperanto se lako uči, a mogućnost stvaranja novih riječi čini ga jednim od najproduktivnijih jezika s potencijalno neograničenim brojem riječi. Na njemu se mogu izraziti sve nove ideje i stanja. Npr.moguće je napisati SF-roman s izmišljenim Marsijancima u obliku stolova i nazvati ih tablo (“stol”), tablino (“ženski stol") tablido (“stol dijete”) ... Moguće je zamisliti čovjeka koji hoda unatrag je ( inversmarŝanto ), dok je sredstvo protiv dogmi ( maldogmigilo ) itd.

Važne karakteristike esperanta

Osnovna ideja esperanta je: podržati toleranciju i poštovanje među ljudima različitih naroda i kultura. Komuniciranje je temelj međusobnog razumijevanja, i ako se ta komunikacija vodi pomoću neutralnog jezika, to daje osjećaj da se komunicira ravnopravno, s poštovanjem jednih prema drugima.

Međunarodan

Esperanto je prvenstveno koristan za komuniciranje među ljudima različitih nacija kada nemaju zajednički materinji jezik.

Neutralan

Ne pripada niti jednom posebnom narodu ili zemlji te zato funkcionira kao neutralan.

Pravedan

Kada se koristi esperanto, osjeća se u jezičnom pogledu ravnopravnije nego kada se koristi npr. engleski, u razgovoru s osobom kojoj je engleski materinji jezik.

Relativno jednostavan

Zahvaljujući strukturi i jezičnim konstrukcijama, obično ga je lakše naučiti i ovladati njime nego nekim drugim stranim jezikom.

Živi

Esperanto se razvija i živi baš kao i drugi jezici, te se pomoću njega mogu izraziti najrazličitiji aspekti ljudskih misli i osjećaja.

Pravedan

Svi koji uče esperanto imaju priliku doseći visoki nivo, a zatim (u jezičnom smislu) ravnopravno komunicirati s drugima, neovisno o jezičnoj pozadini.

Povijest

  • 1878

    Prva je praverzija esperanta koju je Zamnhof nazvao Lingwe Uniwersala bila dovršena. No potpuno se razlikuje od modernog esperanta.

  • 1887

    Zamenhof uz pomoć svoje supruge objavljuje Prvu knjigu, kojom je lansiran esperanto.

  • 1889

    Prvi časipos na esperantu La Esperantisto je izdan u Nuernbergu gdje je osnovan i prvi esperantski klub.

  • 1905

    Na prvom Svjetskom kongresu u Boulogne-sur-Mer sudjeluje 688 ljudi.
    Izdana je Osnova esperanta (Fundamento de Esperanto)

  • 1908

    Osnovana je svjetska organizacija Universala Esperanto-Asocio

  • 1954

    UNESCO stupa u savjetodavne odnose s UEA. Prva rezolucija UNESCA.

  • 1985

    Druga rezolucija UNESCA potiče države članice da uvedu esperanto u svoje školske programe.

  • 1987

    6000 esperantista sudjeluje na 72. svjetskom kongresu u Varšavi na 100-godinjicu esperanta.

  • 2002

    lernu!, najveća besplatna internetna stranica za učenje esperanta je startala.

  • 2008

    Esperantska verzija vikipedije, najveće internetske enciklopedije, je dostigla 100.000 članaka.

  • 2009

    Moguće je položiti međunarodne ispite esperanta na tri nivoa (B1, B2, C1) s četiri osnovna područja: sposobnost čitanja i razumijevanja, pisanja i govorenja prema Zajedničkom europskom referenčnom okviru za jezike.

  • 2012

    Google Translate dodaje esperanto kao 64. jezik.

  • 2015

    Na Duolingo se pojavio tečaj esperanta za govornike engleskog jezika.

  • 2016

    Stigla je nova verzija lernu!.

Esperanto je...

  • Dio 1

    Esperanto je jezik pogodan za sve.

  • Dio 2

    Esperanto je jezik s mnogim značajkama.

  • Dio 3

    Esperanto je jezik koji se koristi na različite načine.

  • Dio 4a

    Esperanto je jezik koji se može i isplati naučiti.

  • Dio 4b

    Esperanto je jezik koji se može i isplati naučiti.

  • Dio 5

    Esperanto je jezik sa šarenim pokretom.

  • Dio 6

    Esperanto je jezik budućnosti.

Gramatika

Abeceda

Evo abecede esperanta. Svako slovo uvijek se izgovara jednako, a pisanje je posve pravilno. Kliknite na primjere da čujete izgovor!

  • Aa ami voljeti
  • Bb bela lijep
  • Cc celo cilj
  • Ĉĉ ĉokolado čokolada
  • Dd doni dati
  • Ee egala jednak
  • Ff facila lagan
  • Gg granda velik
  • Ĝĝ ĝui uživati
  • Hh horo sat
  • Ĥĥ ĥoro sat
  • Ii infano dijete
  • Jj juna mlad
  • Ĵĵ ĵurnalo časopis
  • Kk kafo kava
  • Ll lando zemlja
  • Mm maro more
  • Nn nokto noć
  • Oo oro zlato
  • Pp paco mir
  • Rr rapida brz
  • Ss salti skočiti
  • Ŝŝ ŝipo brod
  • Tt tago dan
  • Uu urbo grad
  • Ŭŭ aŭto auto
  • Vv vivo život
  • Zz zebro zebra

Imenice

Sve imenice u esperantu završavaju na -o. (Imenice su imena stvari/predmeta.)

  • domo kuća
  • libro knjiga

Množina

Da bismo napravili množina, jednostavno dodamo -j:

  • domoj kuće
  • libroj knjige

Objekt

U esperantu, direktan objekt se označava dodavanjem -n. To nam dopušta da mijenjamo poredak dijelova rečenice, a da se značenje ne promijeni. (Direktni objekt je ono na što radnja direktno djeluje.)

  • La hundo amas la katon Pas voli mačku.
  • La kato amas la hundon Mačka voli psa.

Pridjevi

Svi pridjevi u esperantu završavaju na -a. (Pridjevi se koriste za opisivanje imenica.)

  • alta visok, visoka, visoko
  • bela lijep

Prefiksi

Pogledaj! Dodavanje mal- na početak riječi mijenja ju u riječ suprotnog značenja.

  • malalta nizak
  • malbela ružan

mal- je primjer prefiksa. Prefiks se stavlja ispred riječi da bi se stvorile nove riječi. U esperantu postoji 10 različitih prefiksa.

Sufiksi

Ima puno načina napraviti nove riječi s posebnim nastavcima. Npr., -et- smanjuje nešto.

  • dometo mala kuća, kućica
  • libreto knjižica

-et- je primjer sufiksa. Sufikse se dodaje na kraj riječi da bi se stvorile nove riječi. U esperantu postoji 31 različiti sufiks.

Glagoli

Glagoli su naravno vrlo važni. Ali primjetit ćete da su u esperantu vrlo jednostavni.

  • ludi igrati se
  • ridi smijati se

Oblici glagola

Infinitivi završavaju na -i. Glagoli u sadašnjem vremenu uvijek završavaju na -as, u prošlom vremenu na -is, a u budućem vremenu na -os. Ne postoje nepravilni glagoli!

  • mi estas ja sam
  • mi estis ja sam bio
  • mi estos ja ću biti
  • vi estas ti si / vi ste
  • vi estis ti si bio / vi ste bili
  • vi estos ti ćeš biti / vi ćete biti
  • li estas on je
  • li estis on je bio
  • li estos on će biti
  • ŝi estas ona je
  • ŝi estis ona je bila
  • ŝi estos ona će biti
  • ĝi estas ono je
  • ĝi estis ono je bilo
  • ĝi estos ono će biti
  • ni estas mi smo
  • ni estis mi smo bili
  • ni estos mi ćemo biti
  • ili estas oni su
  • ili estis oni su bili
  • ili estos oni će biti

Prilozi

Pomoću nastavka -e tvore se prilozi. (Prilozi su riječi koji opisuju glagole.)

  • silente tiho
  • rapide brzo

Želiš li naučiti više?

Započni učiti

Natrag na vrh