Sadržaj

Brojevi

Brojevi su riječi kojima se izražavaju brojčane vrijednosti. Postoji trinaest takvih riječi u esperantu:

nul
0
unu
1
du
2
tri
3
kvar
4
kvin
5
ses
6
sep
7
ok
8
naŭ
9
dek
10
cent
100
mil
1000

Ostali brojevi izražavaju se kombiniranjem ovih riječi. Najprije se kaže koliko je tisuća, zatim koliko stotica, koliko desetica i na kraju koliko jedinica:

11
dek unu
12
dek du
13
dek tri
14
dek kvar
15
dek kvin
16
dek ses
17
dek sep
18
dek ok
19
dek naŭ
20
dudek
21
dudek unu
22
dudek du
23
dudek tri
30
tridek
40
kvardek
50
kvindek
60
sesdek
70
sepdek
80
okdek
90
naŭdek
100
cent
101
cent unu
110
cent dek
111
cent dek unu
200
ducent
232
ducent tridek du
300
tricent
400
kvarcent
500
kvincent
600
sescent
700
sepcent
800
okcent
900
naŭcent
1000
mil
1001
mil unu
1011
mil dek unu
1111
mil cent dek unu
1234
mil ducent tridek kvar
2000
du mil
2678
du mil sescent sepdek ok
3000
tri mil
4000
kvar mil
5000
kvin mil
6000
ses mil
7000
sep mil
8000
ok mil
9000
naŭ mil
10000
dek mil
11000
dek unu mil
12000
dek du mil
20000
dudek mil
30000
tridek mil
42000
kvardek du mil
999000
naŭcent naŭdek naŭ mil
999999
naŭcent naŭdek naŭ mil naŭcent naŭdek naŭ

Desetice i stotice se pišu (i izgovaraju) zajedno, kao jedna riječ: dudek, tridek, ducent, tricent i t.d. Sve drugo treba pisati kao posebne riječi, čak i tisuće.

Desetice i stotice imaju, kao i ostale riječi, naglasak na predzadnjem samoglasniku: dUdek, trIdek, dUcent, trIcent. Sve ostalo izgovara se kao zasebne riječi: dEk dU, dEk trI, cEnt dU, cEnt trI, cEnt dEk dU, dU mIl, trI mIl, dU mIl dEk dU.

Ako se od ovih osnovnih brojevnih izraza stvaraju složenice, npr. brojevne imenice ili brojevni pridjevi, ipak ih se može ili mora pisati zajedno, eventualno s crticama.

Nul je originalno bio imenica: nulo (ime znamenke 0). Ali odavno se koristi i kao broj bez nastavka, npr.: 0,5 = nul komo kvin (ili nulo komo kvin).

Ponekad se može upotrijebiti skraćeni oblik un' umjesto unu.

Upotreba brojeva

Brojevi se najčešće javljaju kao epiteti imenica. Tada brojevi ne dobivaju nastavke N i J:

  • Mi havas nur unu buŝon, sed mi havas du orelojn. - Imam samo jedna usta, ali imam dva uha.
  • Li faris ĉion per la dek fingroj de siaj manoj. - Sve je napravio s deset prstiju na svojim rukama.
  • Li havas dek unu infanojn. - On ima jedanaest(ero) djece.
  • Sesdek minutoj faras unu horon, kaj unu minuto konsistas el sesdek sekundoj. - Šezdeset minuta je jedan sat, a jedna minuta sastoji se od šezdeset sekundi.

Koji put se imenica izostavlja (i podrazumijeva):

  • Nu, se vi ne havas mil [rublojn], mi petas cent rublojn. - No, ako nemaš tisuću [rublji], molim te sto rublji.
  • Kiun el la tri [aferoj/personoj] vi elektas? - Koju od tri [stvari/osobe] biraš?

Nul dolazi kao brojčani epitet obično samo ispred mjernih jedinica:

  • La frostpunkto de akvo estas nul gradoj ĉe norma atmosfera premo. - Točka smrzavanja vode je na nula stupnjeva, pri standardnom atmosferskom pritisku.

    Obično se piše 0 gradoj, ali se izgovara nul gradoj.

  • Ilia fina rezulto estis nul poentoj. - Njihov konačni rezultat bio je nula bodova.

U drugim slučajevima obično se koristi neniu: Mi havas neniun malamikon.

Brojevi se mogu pojaviti i samostalno u raznim ulogama u rečenici. Često se ponačaju kao imenice. Ipak, nikada ne dobivaju nastavke J ili N:

  • Kvin kaj sep faras dek du. - Pet i sedam je dvanaest.
  • Tridek kaj kvardek kvin faras sepdek kvin. - Trideset i četrdeset je sedamdeset.
  • Ilia nombro estas kvardek tri mil sepcent tridek. - Njihov broj je četrdesettri tisuće sedamsto i trideset (43 730).
  • Divido per nul ne estas permesita. - Dijeljenje nulom nije dozvoljeno.
  • Tri estas duono de ses. - Tri je pola od šest.
  • Sep estas sankta nombro. - Sedam je sveti broj.
  • Mi legis numeron 2 de la jaro 1990. - Pročitao sam broj 2 iz 1990. godine.

    Radi se o broju časopisa.

  • Ni loĝas en ĉambro tricent tridek tri en tiu hotelo. - Mi smo u sobi tristo trideset i tri u tom hotelu.

Kada se radi o brojevima, može se koristiti i redni broj: la dua numero, la jaro 1990-a, la tricent-tridek-tria ĉambro. Ali, može postojati razlika između broja i rednog broja. Npr. kvara znači da se ispred nalaze još tri, dok numero kvar znači da je brojka 4 svojevrsno "ime" dotičnog predmeta. Npr. hotelska soba broj 100 ne mora nužno biti stota soba po redu. Kada se nalazimo na kraju ulice, za kuću s brojem 1 možemo reći da je zadnja, a ne prva.

Specijalne upotrebe riječi unu

Osnovno značenje riječi unu je brojevno. Upotreba u tom smislu objašnjena je gore, zajedno s ostalim brojevnim riječima. Ali unu ima još neka posebna značenja i upotrebe. Unu može, među ostalim, označavati jednakost, jedinstvenost, individualnost i identitet:

  • La loĝantoj de unu regno estas samregnanoj, la loĝantoj de unu urbo estas samurbanoj, la konfesantoj de unu religio estas samreligianoj. = La loĝantoj de unu sama regno... - Stanovnici jedne države su zemljaci, stanovnici jednog grada su sugrađani, pripadnici jedne religije su isto-vjernici. = Stanovnici jedne te iste države...
  • Ŝin trafis unu malfeliĉo post la alia. - Zadesila ju je jedna nesreća za drugom.

    Ovdje unu naglašava individualnost svake nesreće. U tom smislu unu često dolazi u kombinaciji s alia.

  • En unu tago, kiam ŝi estis apud tiu fonto, venis al ŝi malriĉa virino. - Jednog dana, kada je bila pored tog izvora, prišla joj je siromašna žena.

    Radi se o danu koji je poznat govorniku, ali nije poznat slušatelju. U takvoj upotrebi unu je poluodređeni član.

Unu se koristi u individualnom smislu i bez imenice u nastavku. Često se može reći da se imenica podrazumijeva, ali katkad bi dodavanje imenice samo smetalo. Tada se unu koristi kao zamjenica:

  • Ŝi estis unu el la plej belaj knabinoj, kiujn oni povis trovi. - Ona je bila jedna od najljepših djevojaka koje je bilo moguće naći.
  • Unu babilis, alia kantis. - Jedan je pričao, drugi pjevao.

Kada se unu u značenju individualnog ili zamjenice (katkad jedinstvenog) koristi za više osoba, on tada dobiva nastavak J:

  • El ŝiaj multaj infanoj unuj estas bonaj kaj aliaj estas malbonaj. - Od njene mnogobrojne djece, jedan su dobra, a druga nisu.
  • Dum unuj artikoloj alportas al nia afero rondon da novaj amikoj, multaj aliaj, skribitaj nelerte, tute perdiĝas sen rezultato. - Dok neki članci donose našem pokretu krug novih prijatelja, mnogi drugi, loše napisani, potpuno se gube bez rezultata.
  • Unuj [studentoj] kun gaja rideto sur la buŝo, aliaj meditante, aliaj en vigla interparolado, unuope aŭ duope forlasas la universitatan korton. - Neki [studenti] s veselim smješkom na usnama, drugi meditirajući, a neki u živahnom razgovoru, napuštaju dvorište sveučilišta, pojedinačno i u parovima.

Oblik unu ne može dobiti nastavak -N. To je osnovno pravilo koje uvijek vrijedi, bez obzira da li unu označava broj, individualnost ili jedinstvenost: Unu mi renkontis en Londono, alian en Parizo. Nikada nemojte koristiti oblik unun. Ali, oblik unuj može dobiti nastavak -N, jer unuj nikada ne može predstavljati običan broj. On uvijek označava individualnost ili jedinstvenost. Oblik unujn se ipak koristi izuzetno rijetko: Unujn mi renkontis en Londono, aliajn en Parizo.

Pravilo koje zabranjuje unun, ali dopušta unujn, je čudno sa stajališta logike. Ali, ono je vrlo dobro s praktičnog stajališta. U praksi upotreba unu u brojčanom, jedinstvenom ili individualnom smislu ne može se striktno razlikovati. Postoje mnogi rubni slučajevi pa je stoga ovo jednostavno pravilo, da unu nikada nema nastavak -N, vrlo praktično. Nije potrebno svaki put mozgati predstavlja li unu broj, jedinstvenost ili individualnost. Unuj pak uvijek predstavlja individualnost ili jedinstvenost i stoga nije problem nakon njega koristiti nastavak -N kada rečenična uloga to zahtijeva.

Nemojte miješati pojedinačni unu i tabličnu riječ iu. Pojedinačni unu kazuje da govornik dobro zna o kojem pojedincu govori (dok slušatelj vjerojatno ne zna). Iu kazuje da je identitet osobe o kojoj se govori nepoznat ili nejasan, ili nije važan:

  • Loĝas ĉi tie unu el viaj amikoj. - Ovdje stanuje jedan od tvojih prijatelja.

    Govornik zna koji od prijatelja ovdje živi.

  • Loĝas ĉi tie iu el viaj amikoj. - Ovdje stanuje netko od tvojih prijatelja.

    Govornik (vjerojatno) ne zna koji od prijatelja ovdje stanuje.

Često se može upotrijebiti iu umjesto unu, kada nije važno pokazati je li ta osoba poznata govorniku ili nije. Ali unu je precizniji. On kazuje da govornik doista zna identitet dotične osobe.

Pridjev certa ima katkad značenje slično kao pojedinačni unu, ali certa je jači izraz. On naglašava da je nešto sigurno poznato govorniku (ali vjerojatno ne i slušatelju): certaj okazoj multe da saĝo estas pli malbona, ol se oni ĝin tute ne havus. Hieraŭ vizitis min certa sinjorino Schmidt.

Upotreba riječi unu u različitim značenjima nekima se čini čudna, među ostalim i zbog toga što udžbenici to rijetko objašnjavaju. Stoga mnogi radije koriste unu jedino u ulozi pravog broja, dok u drugim značenjima radije koriste riječi iu(j), kelka(j) i certa(j). To znači osiromašenje jezika, jer svaka od ovih riječi izražava različitu nijansu, i sve su one potrebne.

Unu... la alia

Unu se u izrazu unu... (la) alia javlja u značenju zamjenice, kojom se pokazuje uzajamnost. Unu... (la) alia predstavlja čitavu skraćenu rečenicu. Unu je obično subjekt te pune rečenice, a (la) alia je objekt ili ima neku treću ulogu:

  • Tiuj gejunuloj amas unu la alian.Tiuj gejunuloj amas. Unu amas la alian. - Ti mladići vole jedan drugoga. → Ti mladići vole. Jedan voli drugoga.

    Svaki od njih voli svakog drugog među njima.

  • Ili donis florojn unu al alia.Ili donis florojn. Unu donis florojn al alia. - Dali su cvijeće jedan drugome. → Dali su cvijeće. Jedan je dao cvijeće drugome.

    Svaki od njih dao je svijeće svakom od ostalih.

  • Li kunigis kvin tapiŝojn unu kun la alia. - Spojio je pet tepiha jednog s drugim.

    Spojio je jedan tepih s drugim.

Gotovo uvijek izraz unu... (la) alia može se koristiti bez nastavaka -J. Po potrebi se ipak može dodati nastavak -J na alia ali i na unu, ovisno o ciljanom značenju: La junaj knabinoj kaj junuloj ĉe la lageto babilas unuj kun la aliaj. Neki od njih pričaju s drugima od njih. Katkad se mora koristiti oblik unujn: La registaroj ĵetas la homojn unujn kontraŭ la aliajn. = La registaroj ĵetas unujn homojn kontraŭ la aliajn homojn.

Umjesto unu... la alia koji put se može upotrijebiti riječ reciproke zajedno sa si ili nekom drugom zamjenicom: La knabino kaj la knabo kisis sin reciproke. = La knabino kaj la knabo kisis unu la alian. Može se koristiti i reciproke s unu... la alia da se naglasi recipročnost: Vi ne estas reciproke egalaj unu al la alia en la regiono de la spirito. Može se koristiti i inter kao da je prefiks glagola, često sa si ili drugom zamjenicom, ili izrazom inter si (inter ni, inter vi), koji uvijek znači unu kun la alia ili slično: Ili sin interakuzas. = Ili akuzas unu la alian. Ili interparolas. = Ili parolas unu kun la alia. Ili estis tre amikaj inter si. Ne valja koristiti zamjenicu si zajedno s unu... la alia. Nemojte reći: Ili amas sin unu la alian. Recite jednostavno: Ili amas unu la alian.

Imenice koje su po značenju brojevi

Brojevne riječi sa sufiksom ON označavaju razlomke:

  • duono = 1/2
  • triono = 1/3
  • dekono = 1/10
  • dekduono = 1/12
  • centono = 1/100
  • milono = 1/1000

Brojevi veći od 999 999 izražavaju se imenicama sa značenjem brojeva.

miliono
1.000.000 (šest nula)
miliardo
1.000.000.000 (= devet nula)
biliono
1.000.000.000.000 (= dvanaest nula)
triliono
1.000.000.000.000.000.000 (= osamnaest nula)

U nekim jezicima, među ostalim u engleskom i ruskom, brojevne riječi sličnog oblika poput biliono i triliono imaju posve drugačije vrijednosti. Esperantske riječi trebaju se uvijek koristiti isključivo u ranije navedenom značenju. Postoje i riječi za još veće vrijednosti, ali se vrlo rijetko koriste.

Imenične brojevne riječi dobivaju nastavke J i N prema istim pravilima kao i ostale imenice:

  • Kiam vi havos rikolton, vi donos kvinonon al Faraono. - Kada obavite žetvu, petinu ćete dati faraonu.
  • Mi ricevis dudek kvin centonojn. - Dobio sam dvadeset i pet stotnina.
  • Ŝi havas pli ol dek milionojn. - Ona ima više od deset milijuna.
  • La malprofito atingis sumon de kvardek sep miliardoj. - Gubitak je dosegnuo iznos od četrdeset sedam milijardi.

Imenice koje znače broj ne mogu direktno opisivati drugu imenicu, nego se koriste s prijedlogom da:

  • Li havas du miliardojn da dolaroj. - On ima dvije milijarde dolara.
  • Ŝi vidis pli ol dek milionojn da homoj. - Olna je vidjela više od deset milijona ljudi.

I riječi sa sufiksom ON i nastavkom O zahtijevaju pomoćni prijedlog: Unu tago estas tricent-sesdek-kvinonotricent-sesdek-sesono de jaro.

I brojevi mogu postati imenice dodavanjem nastavka -O. Tada označavaju neku stvar u vezi s brojem ili grupu od toliko objekata. Ispred nastavka -O broj se uvijek piše spojeno. Radi jasnoće mogu se koristiti crtice gdje bi u originalnom broju bili razmaci:

  • unuunuo = znamenka 1, osnovni element računanja, osnovna veličina (npr. metar, kilogram, amper i t.d.)
  • duduo = znamenka 2, par
  • dek dudek-duodekduo = broj 12, skupina od 12 predmeta
  • du mil kvincentdu-mil-kvincento (radije ne dumilkvincento)
  • Mi aĉetis dekon da ovoj kaj dek-duon da pomoj. - Kupio sam deset jaja i dvanaest jabuka.

Miješani brojevi

Kada se miješaju brojevi i imenice koje znače brojeve u iskazivanju jednog broja, razlčita pravila dolaze u koliziju. Pravi brojevi žele biti epiteti glavnoj riječi, dok su brojevne imenice same glavne riječi s da-izrazom nakon sebe. Općenito je ispravno rješenje koristiti da u takvim slučajevima, jer kombinacija da zajedno s brojevnim riječima, iako neobična uopće nije pogrešna:

  • Tie loĝas 1.500.000 homoj. = Tie loĝas unu miliono (kaj) kvincent mil da homoj. - Tamo stanuje 1 500 000 ljudi. = Tamo stanuje milijun i petsto tisuća ljudi.

    Može se reći i: ...unu kaj duona milionoj da homoj. Ili: ...unu komo kvin milionoj da homoj.

  • Mi havas unu milionon da eŭroj. Se mi ricevos ankoraŭ unu eŭron, mi havos unu milionon unu da eŭroj. - Imam jedan milijun eura. Ako dobijem još jedan euro, imat ću milijun i jedan euro.
  • Li havas 10.300.978 $. = Li havas dek milionojn tricent mil naŭcent sepdek ok da dolaroj. - On ima 10 300 978 $. = On ima deset milijuna tristo tisuća devetsto sedamdeset i osam dolara.
  • Ili kostas kvar kaj duonon da dolaroj. - Koštaju četiri i po dolara.

    Drugo dobro rješenje je: Ili kostas kvar kaj duonan dolarojn.

Brojevne riječi kao pridjevi

Ako se broju doda nastavak -A, nastaje pridjev koji određuje položaj u nizu, redni broj:

  • unua = na prvom mjestu u poretku (koji nema nikoga ispred sebe)
  • dua = na drugom mjestu u poretku (koji ima jednoga ispred sebe)
  • tria = na trećem mjestu u poretku (koji ima dva ispred sebe)
  • kvara = na četvrtom mjestu u poretku (koji ima tri ispred sebe)
  • deka = na desetom mjestu u poretku (koji ima devet ispred sebe)

Redni brojevi mogu imati -J i -N nastavak, isto kao i obični pridjevi:

  • La sepan tagon de la semajno Dio elektis, ke ĝi estu pli sankta, ol la ses unuaj tagoj. - Sedmi dan u tjednu Bog je izabrao da bude svetiji od prvih šest dana.

Kada se broju koji se sastoji od više riječi dodaje nastavak -A, može se sve spojiti u jednu riječ, a može se i ostaviti odvojeno. U svakom slučaju, nastavak -A stavlja se samo na kraj. Ako se riječi spoje, može se pisati crtice radi jasnoće. Crtice se tada stavljaju na onim mjestima gdje je u originalnom broju razmak između riječi:

  • Hodiaŭ estas la dudek sepa (tago) de Marto. = ...dudek-sepa... - Danas je dvadesetsedmi dan ožujka.

    (ili ...dvadesetsedmi...)

  • Georgo Vaŝington estis naskita la dudek duan de Februaro de la jaro mil sepcent tridek dua. = ...dudek-duan... mil-sepcent-tridek-dua. - George Washington rođen je 22. veljače 1732.

    Umjesto dudek-duan može se pisati i dudekduan, ali umjesto mil-sepcent-tridek-dua ne valja pisati milsepcenttridekdua, jer je to nejasno.

  • Tio okazis en la okdekaj jaroj. = ...iam en la jaroj de 1980 ĝis 1989 inkluzive. - To se dogodilo osamdesetih godina. = ... nekad između 1980. i 1989. (uključivo).
  • Ŝi estas la dua plej bona en nia klaso, kaj mi estas la tria. - Ona je druga najbolja u našem razredu, a ja sam treći.

    Samo je jedan bolji od mene.

Kada se koristi izraz koji označava poredak uz redni broj, valja prvo staviti izraz poretka, radi jasnoće:

  • Tio okazis iam en la unuaj dek tagoj. - To se zbilo nekad u prvih deset dana.

    Kada bismo rekli la dek unuaj tagoj postojala bi opasnost da se dek shvati kao dio rednog broja, dakle kao da smo rekli la dek-unuaj tagoj (jedanaesti dani).

Druge brojevne riječi s -A nastavkom

Riječi na -ON s nastavkom -A su redni pridjevi.

  • duona = koje ima samo pola svoje pune veličine
  • triona = koji ima samo trećinu svoje pune veličine
  • centona = koja ima samo stotninu svoje pune veličine
  • Ĝi estas longa je duona metro. - To je dugačko pola metra.

    Njegova duljina je 50 centimetara.

  • Kvaronan horon li restis. - Ostao je četvrt sata.

    Ostao je petnaest minuta.

Miliona, miliarda i t.d. su obični pridjevi koji teoretski mogu, ovisno o kontekstu, imati razna značenja. Ali u praksi se javljaju gotovo isključivo u značenju poretka: Nia miliona kliento ricevos specialan donacon.

I riječ nula je običan pridjev, koji se teoretski, ovisno o kontekstu, može koristiti u različitim značenjima, npr. u značenju poretka: je la nula horo kaj tridek minutoj. U praksi, koristi se gotovo isključivo u značenju "nepostojeći, bezvrijedan, nevažeći": Bruo potenca, nula esenco.

Redni pridjevi od miješanih brojeva su u teoriji mogući, ali rijetko kad preporučljivi: nia du-milion-unua kliento. Bolje je koristiti izraze s brojem: nia kliento numero du milionoj unu.

Priloške brojevne riječi

Brojevne riječi s nastavkom E imaju ista značenja kao i odgovarajući pridjevski oblici:

  • unue = na prvom mjestu
  • due = na drugom mjestu
  • dek-due, dek due = na 12-om mjestu
  • Unue mi redonas al vi la monon, kiun vi pruntis al mi; due mi dankas vin por la prunto; trie mi petas vin ankaŭ poste prunti al mi, kiam mi bezonos monon. - Prvo vam vraćam novac koji ste mi posudili; drugo, zahvaljujem vam na posudbi; treće, molim vas da mi i kasnije posudite kada mi bude trebao novac.
  • Ĝi estas trione el plasto, trione el ligno kaj trione el metalo. - Trećina toga je od plastike, trećina od drva, a trećina od metala.
  • Tiu monto estas eĉ ne centone tiel alta kiel Ĉomolungmo. = La alteco de tiu monto estas eĉ ne unu centono de la alteco de Ĉomolungmo (= Everesto). - Ova brdo nije po visini niti stotninu Everesta. = Visina ovog brda je niti stotninu visine Everesta.

Nijanse u značenju brojevnih riječi

Prijedlozi ĝis, inter i po mogu se koristiti s brojčanim riječima da bi im na razne načine dodali neka značenja:

  • Restas ĉirkaŭ dek personoj. = Restas proksimume dek personoj. - Ostaje oko deset osoba. = Ostaje približno deset osoba.
  • Ĝis ducent homoj povas eniri. = Maksimume ducent homoj povas eniri. - Do dvjesto ljudi može ući. = Najviše 200 ljudi može ući.
  • Ili kostas de kvin ĝis dek eŭrojn. = Ili kostas minimume kvin kaj maksimume dek eŭrojn. - Koštaju od pet do deset eura. = Koštaju najmanje pet i najviše deset eura.
  • Mi vidis inter cent kaj ducent homojn. = Mi vidis minimume cent kaj maksimume ducent homojn. - Vidio sam između sto i dvjesto ljudi. = Vidio sam najmanje sto i najviše 200 ljudi.
  • Aranĝu ilin en du vicoj, po ses en vico. = Aranĝu ilin en du vicoj, ses en ĉiu vico. - Postavi ih u dva reda, po šest u (svakom) redu.

U ovakvim rečenicama prijedlozi se nipošto ne odnose na imenicu koja slijedi, nego samo na broj. Ako se ukloni brojčana riječ, mora nestati i riječ koja mu daje dodatno značenje, jer ona više nema smisla:

  • Restas ĉirkaŭ dek personoj.Restas personoj. - Ostaje oko deset osoba. → Ostaju osobe.

    (Restas ĉirkaŭ personoj nema smisla.)

  • Mi vidis inter cent kaj ducent homojn.Mi vidis homojn. - Vidio sam između sto i dvjesto ljudi. → Vidio sam ljude.

    (Mi vidis inter homojn nema smisla.)

Dakle, kada ti prijedlozi dodatno opisuju brojeve, oni nisu pokazatelji rečenične uloge, nego imaju ulogu poput priloga: ĉirkaŭ = proksimume; de = minimume; ĝis = maksimume.

Riječi koje pobliže označavaju brojeve mogu se javiti zajedno s pravim pokazateljima rečenične uloge, koji pokazuju ulogu cijelog izraza u rečenici:

  • Ĝi estis virino, kiu povis havi la aĝon de ĉirkaŭ sesdek jaroj. - To je bila žena koja je mogla imati dob od oko 60 godina.

    Ĉirkaŭ se odnosi samo na broj sesdek. De određuje rečeničnu ulogu cijelog izraza ĉirkaŭ sesdek jaroj.

  • Nenie en la ĉirkaŭ cent jaroj la loko estis pli ŝanĝita, ol en unu malgranda frukta ĝardeno. - Nigdje se mjesto tijekom 100 godina nije promijenilo više nego u jednom malom voćnom vrtu.

    Priloška oznaka mjesta sadrži prijedlog en. Ĉirkaŭ samo dodatno opisuje broj cent.

  • Ili loĝos tie de ok ĝis naŭ jarojn. - Oni će tamo stanovati osam do devet godina.

    Dio rečenice de ok ĝis naŭ jarojn je priloška oznaka (adjekt) vremenskog trajanja, koji mora imati neki pokazatelj uloge. Ovdje je to nastavak N. De i ĝis samo preciziraju značenje brojeva.

  • Estis tiel malvarme, ke ili devis kuŝi sub po tri kovriloj. - Bilo je tako hladno da su morali ležati ispod tri pokrivača.

    Cjelina sub po tri kovriloj je priloška oznaka mjesta, s prijedlogom sub. Po je pridružen broju tri.

  • Li havas ĉirkaŭ mil eŭrojn. - On ima oko tisuću eura.

    Objekt ĉirkaŭ mil eŭrojn treba imati nastavak N. Ĉirkaŭ samo je samo dodatak broju mil.

U ovakvim rečenicama te se riječce koriste samo za dodatna značenja, a ne kao prijedlozi — osim po. Upotreba riječi po u jeziku varira. Neki koriste po uvijek kao pravi prijedlog, što znači da nikada ne koriste nastavak -N zajedno s po, čak ni kada taj dio rečenice ima ulogu objekta, npr. Mi donis al ili po dek eŭroj. Drugi koriste po uvijek kao prilog, i stavljaju nastavak -N kada to zahtjeva položaj u rečenici, npr. Mi donis al ili po dek eŭrojn. Obje upotrebe su sasvim dobre i ispravne.

Matematički izrazi

Formula Izgovor
2 + 2 = 4 Du kaj du faras kvar. / Du plus du estas kvar.
10 – 3 = 7 Dek minus tri faras sep.
22 × 6 = 132 Dudek du multiplikite per ses faras cent tridek du. / Dudekduoble ses estas cent tridek du. / Dudek du oble ses egalas al cent tridek du.
7:2 = 3,5 Sep dividite per du faras tri komo kvin.
46,987 kvardek ses komo naŭ ok sep (ne ...komo naŭcent okdek sep)
10² = 100 La dua potenco de dek estas cent. / Dek kvadrate estas cent.
5³ = 125 La tria potenco de kvin estas cent dudek kvin. / Kvin kube estas cent dudek kvin.
  • Kvin kaj sep faras dek du. - Pet i sedam je dvanaest.
  • Dek kaj dek faras dudek. - Deset više deset je dvadeset.
  • Kvar kaj dek ok faras dudek du. - Četiri i deset je dvanaest.
  • Tridek kaj kvardek kvin faras sepdek kvin. - Trideset više četrdeset i pet je sedamdeset i pet.
  • Kvinoble sep estas tridek kvin. - Pet puta sedam je trideset i pet.

Znak jednakosti (=) može se izgovariti kao faras ili estas ili egalas (al), više-manje po želji: du kaj du faras kvar, dek minus tri estas sep, du oble du egalas (al) kvar.

Nemojte koristiti točku umjesto zareza kod decimalnih brojeva. Točka se koristi samo u nekim zemljama. Esperanto, kao i većina država i jezika koristi decimalni zarez.

Formula Izgovor
9403,5 km naŭ mil kvarcent tri komo kvin kilometroj / naŭ mil kvarcent tri kaj duona kilometroj
8,6 kg ok komo ses kilogramoj / ok kilogramoj (kaj) sescent gramoj
+37,7° (plus) tridek sep komo sep gradoj / tridek sep komo sep gradoj super nulo
49,75 USD kvardek naŭ komo sep kvin (Usonaj) dolaroj / kvardek naŭ (Usonaj) dolaroj (kaj) sepdek kvin cendoj

Riječi za manje jedinice poput gramoj i cendoj mogu se katkad podrazumijevati u ovakvim izrazima: tri kilogramoj (kaj) sepcent, kvar dolaroj (kaj) sepdek kvin. Ali treba paziti da ne bude dvojbe o kojoj se jedinici radi.

Sati

Za iskazivanje vremena (sati) može se koristiti neki od sljedećih modela. Riječi horo i minutoj vrlo često se ispuštaju:

Brojkama U izgovoru
3:15 (aŭ 15:15) Estas la tria (horo) (kaj) dek kvin (minutoj). / Estas dek kvin (minutoj) post la tria (horo).
9:45 (aŭ 21:45) Estas la naŭa (horo) (kaj) kvardek kvin (minutoj). / Estas dek kvin (minutoj) antaŭ la deka (horo).

Radi jasnoće mogu se dodati izrazi en la antaŭtagmezo ili antaŭtagmeze (prijepodne), i en la posttagmezo ili posttagmeze (poslijepodne). Ali, može se koristiti i 24-satni sistem:

  • Estas la dek-kvina (kaj) dek kvin. / Estas dek kvin post la dek-kvina. - Sada je 15:15.
  • Estas la dudek-unua (kaj) kvardek kvin. / Estas dek kvin antaŭ la dudek-dua. - Sada je 11:45.

Umjesto 15 minutoj može se reći kvarono, kvaronhoro ili kvarona horo. Umjesto 30 minutoj često se koristi duono, duonhoro ili duona horo.

Sati se iskazuju pomoću rednih brojeva: tria, naŭa, dek-dua i t.d. Za pitanje o satima koristi se stoga upitna riječ kiom + nastavak A → kioma.

  • kiom? - koliko?tri, naŭ, dek du, dudek unu...
  • kioma? - koji po redu?tria, naŭa, dek-dua, dudek-unua...

  • Kioma horo estas, gardisto? - Stražaru, koliko je sati?
  • Kioma horo estis, kiam vi alvenis? - Koliko je sati bilo kada ste došli?

Da bi se pokazalo kada se nešto događa koristi se pokazatelj uloge, obično je, antaŭ, post, ĝis ili ĉirkaŭ:

  • Je (la) kioma horo okazis tio? - U koliko sati se to dogodilo?
  • Tio okazis je la tria kaj kvardek. - To se dogodilo u tri i četrdeset.
  • Ni devas manĝi antaŭ la oka. - Moramo jesti prije osam.
  • Post la dek-unua horo ĉio devas esti preta. - Nakon 11h sve mora biti spremno.

Kada se radi o satima, ne treba koristiti nastavak N, jer se tada riskira zabuna, zamjena sati za datum, koji se također iskazuje rednim brojevima: je la tria = "je la tria horo", la trian = "en la tria tago de la monato".

Datumi

Za iskazivanje datuma slijedite sljedeće modele. Riječ tago i en la jaro često su ispuštene pa se podrazumijevaju:

  • Estis la tria (tago) de Decembro (en la jaro) mil naŭcent naŭdek unu. - Bio je 3. prosinca 1991.
  • Hodiaŭ estas la dua (tago) de Majo (en la jaro) du mil kvin. - Danas je 2. svibnja 2005.
  • Morgaŭ estos la dudek kvina (tago) de Julio (en la jaro) du mil dek. - Sutra će biti 25. (dan) srpnja (u godini) 2010.

Za gondine se može koristiti i redne brojeve, ali to postaje sve rjeđe: Estis la lasta de Januaro (en la jaro) mil-okcent-okdek-sepa.

Između dana i mjeseca uvijek treba koristiti de, jer se redni broj ne odnosi na mjesec, nego na riječ tago, koja se obično ispušta: la unua de Majo = la unua tago de Majo, la dek-tria de Decembro = la dek-tria tago de Decembro. Ako se kaže la unua Majo, govori se o prvom od više mjeseci svibanj (u raznim godinama).

Da bi se iskazao datum kada se nešto dogodilo, događa ili če se dogoditi, treba koristiti odgovarajući pokazatelj uloge. Često se koristi nastavak N:

  • Ili venos la sepan (tagon) de Marto. = Ili venos en la sepa (tago) de Marto. - Doći će sedmog ožujka.
  • La unuan de Majo ili komencis sian vojaĝon. = En la unua (tago) de Majo... - Prvog svibnja započeli su svoje putovanje.
  • Mi laboris tie ĝis la unua de Aŭgusto mil naŭcent sesdek. - Radio sam tamo do 1. kolovoza 1960.

  • Antaŭ la lasta tago de Junio vi devas trovi laboron. - Prije zadnjeg dana lipnja moraš naći posao.
  • Post la dek kvina de Marto ŝi loĝos ĉe mi. - Nakon 15. ožujka ona će stanovati kod mene.
Natrag na vrh