30 Prefiksi / Gramatika

BO

BO = "srodstvo po ženidbi/udaji".

BO se prvenstveno javlja u sljedeće tri riječi (i odgovarajućim riječima uz dodatni sufiks IN) koje označavaju rodbinske odnose, odnosno svojtu:

patro → via bopatro = otac vašeg muža (svekar) / vaše žene (punac)
filo → via bofilo = muž vaše kćerke (zet)
frato → via bofrato = brat vašeg muža/žene, muž vaše sestre, također i muž sestre od vaše žene

I riječi bokuzo, bonevo, boonklo, boavo, bonepo, boparenco i bofamiliano (te odgovarajuće riječi sa sufiksom IN) su moguće, ali se rjeđe koriste. Umjesto njih obično se koriste jednostavno riječi bez BO.

Kada se radi o srodstvu putem dvaju brakova, po logici bi se mogle koristiti riječi s dvostrukim prefiksom BO: via bobofrato = "muž sestre vašeg muža (žene)", via bobokuzo = "muž rođaka/rodice vašeg muža (žene)", via bobonevo = "muž nećaka/nećakinje vašeg muža (žene)", via boboonklo = "muž strica/ujaka/tetka (strine/ujne/tetke) vašeg muža (žene)". U praksi se ipak i u takvom značenju koristi samo jednostavni oblik s jednim BO.

BO se može javiti zajedno s prefiksima GE i PRA. Poredak tih prefiksa nije bitan za značenje, ali obično GE dolazi zadnji: bogepatroj, bogefratoj, prageavoj, bopragekuzoj i sl.

ĈEF

ĈEF = "najvažniji, najvišeg ranga". ĈEF kazuje da je ono što slijedi najvažnije među svim sličnim stvarima:

redaktoro → ĉefredaktoro = najvažniji urednik (npr. časopisa), koji je odgovoran za sadržaj časopisa; glavni urednik
artikolo → ĉefartikolo = najvažniji članak u časopisu, obično članak koji pokazuje mišljenje izdavača ili glavnog urednika
urbo → ĉefurbo = grad koji se službeno smatra najvažnijim u zemlji, u kojem je obično sjedište vlade, parlamenta i t.d.
strato → ĉefstrato = najvažnija i najveća ulica u gradu
ĉefo = najvažnija osoba ili osoba najvišeg ranga; ĉefa = najvažniji, najviše rangirani, glavni

ĈEF označava najvažniju stvar ili osobu. Sufiks ESTR označava osobu koja vodi i odlučuje. Često ona osoba koja je najvažnija ima i moć odlučivanja pa se katkad ista stvar može iskazati bilo riječju na ESTR-, bilo riječju na ĈEF-vorto, npr.: ĉefredaktoro (najvažniji urednik, glavni urednik) ≈ redakciestro (šef redakcije). ESTR- uvijek označava osobu, dok ĈEF- kao prefiks ne mora značiti osobu: ĉefurbo (glavni grad) nije uopće isto što i urbestro (gradonačelnik). Samostalna imenica ĉefo ipak uvijek označava osobu, i stoga su riječi ĉefo i estro u praksi gotovo sinonimi.

DIS

DIS = "razdvajanje u raznim smjerovima, u više smjerova, razilaženje". DIS se koristi samo ispred riječi koje označavaju radnju, i uvijek pokazuje način obavljanja ili rezultat te radnje.

Uz riječ koja označava kretanje, DIS pokazuje da se više stvari kreće od nekog mjesta u različitim smjerovima:

iri → disiri = ići u različitim smjerovima
kuri → diskuri = trčati od nekog mjesta u različitim smjerovima; rastrčati
sendado → dissendado = slanje u raznim smjerovima

Kod riječi koje već same po sebi imaju neko razdvajajuće značenje, DIS pojačava to značenje:

ŝiri → disŝiri = trganjem razdvojiti na komadiće, rastrgati
rompi → disrompi = razbijanjem podijeliti na dijelove
de → disde = "od" u smislu udaljavanja ili razlikovanja (ovdje se DIS- iznimno javlja ispred riječi koja ne označava radnju)

Kod riječi s nekim povezujućim značenjem, DIS zamjenjuje povezujuće značenje razdvajajućim. DIS tada ima isto značenje kao MAL:

volvi → disvolvi = odmotati
faldi → disfaldi = razmotati, izravnati

DIS se koristi i kao običan korijen: disa = koji nisu zajedno, razdvojen, rijedak (suprotno od gust); disigi = postati odvojen, razdijeliti.

EK

EK = "početak radnje, iznenadna radnja". EK se koristi samo kod glagola koji označavaju radnju i uvijek iskazuje način radnje.

EK najčešće pokazuje da djelovanje započinje. Pokazuje najraniji trenutak djelovanja, često uz naznaku iznenadnog ili neočekivanog:

kuri → ekkuri = početi trčati; potrčati
sidi (sjediti) → eksidi = sjesti
pluvi → ekpluvi = započeti kišiti
floro → flori → ekflori = početi cvjetati, procvjetati
de → ekde = počevši od (ovdje se EK- iznimno javlja ispred riječi koja ne predstavlja radnju)

I sufiks IĜ može u nekim slučajevima pokazati početak radnje: sidiĝi, estiĝi i sl. EK iskazuje iznenadniji, brži početak nego IĜ.

Katkad EK označava iznenadnu radnju, koja traje tek kratki trenutak. Tada se ne radi samo o početku, nego o cijeloj radnji:

fulmi → ekfulmi = kratkotrajno i iznenadno sijevnuti
brili → ekbrili = iznenada trenutno zasjati
rigardo → ekrigardo = brz iznenadan pogled

EK se može koristiti i kao običan korijen i kao uzvik:

eki = započeti
ekigi = započeti, startati
ek! = kreni odmah!, počnimo (odmah)!, i sl.

EKS

EKS = "koji je nekada ranije postojao, koji više nije u službi, više nije takav kakav je bio". EKS se uglavnom koristi za zanimanja i druge čovjekove uloge, ali se koji put koristi i kod drugačijih riječi:

reĝo → eksreĝo = osoba koja je ranije bila kralj, npr. kralj koji je abdicirao
edzo → eksedzo = osoba koja je ranije bila muž, bivši muž
(ge)edziĝi → eks(ge)edziĝi = prekinuti brak, razvesti se
moda → eksmoda = koje nije više moderno
eksa = bivši, koji više ne postoji; eksiĝi = abdicirati, odstupiti s položaja

Kod naziva životinja EKS ima posebno značenje "kastriran": bovo → eksbovo = kastrirano govedo, vol, "bivši bik".

GE

GE = "oba spola". GE se koristi uz riječi inače muškog ili spolno neutralnog značenja te im daje značenje obaju spolova.

GE najčešće označava par:

patro → gepatroj = otac i majka (zajedničkoj djeci)
edzo → geedzoj = suprug i njegova supruga
fianĉo → gefianĉoj = zaručnica i njen zaručnik
doktoro → gedoktoroj = doktor i njegova supruga ili doktorica i njezin suprug (gedoktoroj bi po logici trebao biti par u kojem su oboje doktori — stoga se danas riječi poput gedoktoroj gotovo i ne koriste za par)

GE se koristi i s riječima koje označavaju rodbinske veze i tada označava grupu rodbine obaju spolova:

frato → gefratoj = sestra/sestre i brat/braća
filo → gefiloj = sin(ovi) i kćer(i)

GE se koristi i općenitije, kada se želi naglasiti da se u grupi nalaze oba spola:

knabo → geknaboj = i djevojčice (barem jedna) i dječaci (barem jedan)
lernanto → gelernantoj = učenici i učenice
doktoro → gedoktoroj = liječnici i liječnice

Ako je riječ sama po sebi neutralna, ne treba dodavati GE, osim ako se želi naglasiti da su prisutna oba spola. Inače je dovoljno reći jednostavno lernantoj i doktoroj.

Rijetko kad se GE javlja ispred nečega što samo po sebi ne može imati spol. Takva GE-riječ pokazuje da se nešto odnosi na oba spola, često uz šaljivi smisao. Takve riječi nisu standardne i ne treba ih koristiti prečesto: lernejo → gelernejo = škola za oba spola.

Napomena: Riječi sa prefiksom GE- i nastavkom -O obično mogu biti samo u množini, jer je potrebno više od jednog da bi oba spola bila prisutna. No katkad se može proširiti značenje prefiksa GE na slično značenje "bilo koji od dva spola". Tada se može stvoriti riječi kao gepatro = "otac ili majka", geedzo = "žena ili muž". Takva upotreba ipak nije uobičajena i po mnogima je nelogična i pogrešna. Takve riječi su ipak razumljive i mogu biti korisne. Budućnost će pokazati hoće li biti prihvaćene.

MAL

MAL = "direktno suprotni pojam". MAL se može dodati samo riječima za koje postoji suprotno značenje.

bona → malbona = loš
granda → malgranda = malen
feliĉa → malfeliĉa = nesretan
laborema (marljiv) → mallaborema (lijen)
graso → grasa → malgrasa = koje ima malo masnoće
pli → malpli = manje
tro → maltro = premalo
fermi → malfermi = otvoriti
ami → malami = mrziti
ŝlosi → malŝlosi = otključati
aliĝi → malaliĝi = odjaviti
kodo → kodi → malkodi = dešifrirati kodirani tekst
antaŭ → malantaŭ = iza
supre (iznad) → malsupre (ispod)
simetrio (simetrija) → malsimetrio (asimetrija)
amiko → malamiko = neprijatelj
lumo → mallumo = mrak
malo = potpuno suprotni pojam; male = potpuno suprotno

Ponekad se javlja nedoumica - koristiti MAL ili ne. Ne označava izostanak, nedostatak nečega, dok MAL označava prisutnost suprotnoga. Često se može upotrijebiti i jedno i drugo , ali značenje se donekle razlikuje. Ponekad je razlika zaista sitna. MAL se katkad koristi kao izraženije ne:

laŭdi = reći da je nešto dobro; hvaliti
ne laŭdi = ne reći da je nešto dobro
mallaŭdi = reći da je nešto loše
ne mallaŭdi = ne reći da je nešto loše

amiko = osoba prema kojoj osjećamo simpatiju ili ljubav, prijatelj
neamiko = osoba prema kojoj ne osjećamo ništa posebno, koja nije prijatelj
malamiko = osoba prema kojoj osjećamo antipatiju ili mržnju; neprijatelj

MIS

MIS = "pogrešno, neispravno, loše". MIS uvijek označava način ili svojstvo onoga što ispred čega stoji.

kalkuli → miskalkuli = pogrešno (iz)računati
kompreni → miskompreni = pogrešno razumijeti
skribi → misskribi = pogrešno (na)pisati
korekti → miskorekti = pokušajem ispravljanja uzrokovati grešku
uzi → misuzi = koristiti na loš ili pogrešan način
trakti → mistrakti = loše tretirati
faro → misfaro = loš uradak
formo (oblik) → misformo = pogrešan, loš oblik
formi (oblikovati) → misformi = dati nečemu pogrešan ili loš oblik

Nemojte brkati MIS s MAL. MIS ne mijenja osnovno značenje riječi, samo mu dodaje ideju pogrešnog ili lošeg. MAL potpuno mijenja značenje u suprotno:

laŭdi = reći da je nešto dobro
mislaŭdi = pogrešno reći da je nešto dobro, a zapravo je loše
mallaŭdi = reći da je nešto loše
mismallaŭdi = pogrešno reći da je nešto loše, a zapravo je dobro

PRA

PRA = "pred vrlo mnogo vremena, iskonsko". PRA označava da je ono ispred čega stoji vremenski daleko:

homo → prahomo = najranija primitivna vrsta ljudi
arbaro (šuma) → praarbaro = primitivna, netaknuta šuma koja postoji od pamtivijeka
tempo (vrijeme) → pratempo = početno vrijeme čovječanstva ili svijeta
antaŭlasta (predzadnji) → praantaŭlasta = "zadnji prije predzadnjeg"

Kod rodbinskih odnosa av(in)o, nep(in)o, onkl(in)o, nev(in)o i kuz(in)o PRA označava za jedno koljeno (generaciju) udaljeniju vezu (bilo ranije ili kasnije u vremenu):

avo → via praavo = otac vašeg djeda ili bake; pradjed
avo → via prapraavo = otac vašeg pradjeda ili prabake; šukundjed
avo → via praprapraavo = otac vašeg šukundjeda ili šukunbake
nepo → via pranepo = sin vašeg unuka ili unuke; praunuk
nepo → via prapranepo = unuk vašeg unuka ili unuke
onklo → via praonklo = stric, ujak ili tetak vašeg oca ili majke
nevo → via pranevo = sin vašeg nećaka ili nećakinje
kuzo → via prakuzo = sin rođaka ili rodice vašeg oca ili majke

Kod rodbinskih odnosa patr(in)o i fil(in)o PRA označava daleku vezu, udaljenu nekoliko ili mnogo generacija, u prošlost ili budućnost:

patro → prapatro = daleka (muška) osoba od koje netko potječe, također stvarni ili zamišljeni osnivač nacije, plemena ili obitelji
filo → prafilo = daleka (muška) osoba koja potječe od određene osobe

Često se riječi prapatroj i prafiloj (s nastavkom J) koriste općenito za načije pretke ili potomke, često bez obzira na spol.

Kod riječi koje označavaju rodbinske odnose PRA se može javiti zajedno s prefiksima BO i GE.

RE

RE = "doći ili staviti opet na isto mjesto, ponovno napraviti nešto kakvo je bilo, ponovno postati kakvo je ranije bilo, napraviti / dogoditi se još jednom na isti ili drugi način". RE se koristi samo uz riječi koje označavaju radnju, i uvijek označava način te radnje:

veni → reveni = doći ponovno na mjesto gdje se bilo ranije; vratiti se
doni → redoni = dati nešto onome tko je to ranije imao; vratiti
brilo → rebrilo = sjajni odraz, odbljesak
bonigi → rebonigi = ponovno učiniti dobrim nešto što se bilo pokvarilo, pogoršalo
saniĝi → resaniĝi = ponovno biti zdrav nakon bolesti, ozdraviti
diri → rediri = reći ponovno istu stvar; također odgovoriti
trovi → retrovi = pronaći nešto što je prethodno izgubljeno
koni → rekoni = vidjeti nešto i primijetiti da je to već poznato; priznati vrijednost nečega
turni → returni = okrenuti ponovno u prethodnoom (suprotnom) smjeru
ree = ponovno, još jednom

Neke RE-riječi nastale su zbog utjecaja nacionalnih jezika, i imaju nelogična značenja. Npr. reprezenti obično ne znači "ponovno predstaviti", nego "djelovati umjesto nekoga, u njegovo ime". Resumi nije "ponovno zbrojiti", nego "sažeto izraziti bit". Te i slične riječi obično se danas ne smatraju složenicama s prefiksom RE (već se REPREZENT i RESUM smatraju korijenima). Returni i posebno returna i returne su se ranije koristile i za ponovno odlaženje nekamo i za vraćanje nečega. Danas se te riječi koriste samo kada se stvarno radi o okretanju.