Sadržaj

Evo kratkih objašnjenja važnih gramatičkih izraza koji se koriste u ovoj gramatici. Objašnjenja su sročena imajući u vidu ovu Esperantsku gramatiku. U drugim gramatikama (esperanta ili drugih jezika) ovi izrazi mogu imati donekle drugačije značenje. Izrazi u lernu!-gramatici su više-manje usklađeni s terminologijom u knjizi Plena Analiza Gramatiko od Kalocsaya i Waringhiena.

adjektivo (pridjev)
Riječ koja se koristi za opis imenice ili riječce koja ima ulogu imenice.
adjekto (adjekt)
Dio rečenice koji govori na koji način, na kojem mjestu, u kojem vremenu, kojim sredstvom i t.d., se dešava radnja (ili stanje) predikata. Svaki rečenični dio osim predikata, subjekta, objekta i predikativa jest adjekt (u hrvatkom jeziku uobičajen je naziv priloška oznaka).
adverbo (prilog)
Riječ koja se koristi da se opiše nešto što nije imenica ili imenična riječčca, dakle opisuje glagol, pridjev, pridjevsku riječcu, drugi prilog, prilošku riječcu ili cijelu rečenicu).
afikso (afiks (prefiks ili sufiks))
Korijen koji se u prvom redu koristi pri tvorbi složenih riječi: sufiks ili prefiks.
afrikato (afrikat)
Suglasnik koji nastaje potpunim zatvaranjem koje se prekida tek toliko da zrak može proći i proizvesti trljaući zvuk; poluzatvorni šumnik.
aktivo (aktivni oblik)
Obični tip rečenice u kojima je subjekt taj koji vrši radnju predikata. Usporedi pasiv.
akuzativo (akuzativ)
Gramatički nastavak -N.
apozicio (apozicija)
Rečenični dio koji se (obično) nalazi odmah iza drugog rečeničnog dijela izražavajući istu stvar drugim riječima.
epiteto (epitet)
Pridjev, riječca u ulozi pridjeva, prilog ili riječca u ulozi priloga, koji direktno opisuje drugu riječ.
finitivo (Finitiv)
Glagolski oblik koji se može koristiti kao predikat (za razliku od infinitiva).
frikativo (frikativ)
Suglasnik koji se stvara nepotpunom blokadom (suženjem), kroz koju zrak prolazi uz zvuk trljanja, tjesnačni šumnik.
futuro (futur (buduće vrijeme))
Glagolski oblik koji izražava radnju ili stanje u budućem vremenu.
imperativo (imperativ)
Glagolski način koji pokazuje naredbu (jedna od upotreba volitiva u esperantu).
indikativo (indikativ)
Glagolski način koji pokazuje stvarne radnje i stanja.
infinitivo (infinitiv)
Glagolski način koji radnju ili stanje imenuje neutralno, ne pokazujući radi li se o stvarnosti, želji ili zamisli.
interjekcio (uzvik)
Riječca povika.
kondicionalo (kondicional)
Glagolski način koji pokazuje nestvarne i zamišljene radnje ili stanja.
konjunkcio (veznik)
Riječca koja povezuje dijelove rečenice koji u rečenici imaju istu ulogu.
konsonanto (suglasnik)
Govorni zvuk koji se stvara nekakvim pregrađivanjem toka zraka.
lateralo (lateral)
Suglasnik koji se stvara pregrađivanjem samo u sredini usta. Zrak slobodno prolazi uz rub jezika.
modo (način)
Neke od kategorija glagolskih oblika koje izražavaju različite odnose (stavove) govornika o rečenom. Glagolski načini u esperantu su infinitiv, indikativ, volitiv i kondicional.
nazalo (nazal)
Suglasnik koji nastaje potpunim pregrađivanjem usta. Zrak umjesto toga ide kroz nos. Nosni sonant.
negacio (negacija)
Niječna riječca.
netransitiva (netranzitivan)
Koji ne može imati objekt (odnosi se na glagol). Neprijelazan.
nominativo (nominativ)
Imenica ili imenična riječca koja nema pokazatelja uloge (prijedlog ili akuzativni nastavak).
numeralo (brojna riječ)
Riječca kojoj se izražava broj.
objekto (objekt)
Rečenična uloga koja pokazuje ono na što radnja predikata djeluje. Ponekad se govori o "direktnom objektu" za razliku od "nedirektnog objekta". "Nedirektni objekt" se u ovoj gramatici naziva al-adjekt. Obični (direktni) objekt naziva se i "akuzativni objekt". Nedirektni objekt se tradicionalno naziva i "objekt u dativu".
participo (particip)
Riječ koja radnju ili stanje predstavlja kao svojstvo njegovog subjekta ili objekta.
pasivo (pasiv)
Vrsta "obrnute" rečenične konstrukcije, u kojoj se ono što je obično (tj. u aktivu) objekto, javlja kao subjekt.
plozivo (ploziv)
Suglasnik koji se stvara potpunim pregrađivanjem koje se prekida naletom zraka; zatvorni šumnik.
pluralo (množina)
Gramatička višebrojnost: više od jedne stvari.
predikativo (predikativ)
Samostalni dio rečenice koji opisuje subjekt ili objekt pomoću glagola.
predikato (predikat)
Glavni glagol u rečenici. Glagol koji obično ima subjekt.
prefikso (prefiks)
Afiks, koji se stavlja ispred ostalih korijena.
prepozicio (prijedlog)
Riječca koja pokazuje ulogu dijela rečenice koji slijedi.
preterito (preterit)
Glagolski oblik koji izražava radnju ili stanje u prošlom vremenu.
prezenco (prezent)
Glagolski oblik koji izražava radnju ili stanje u sadašnjem vremenu.
pronomo (zamjenica)
Riječca, koja se koristi kao zamjena za imenični dio rečenice.
singularo (jednina)
Gramatički oblik koji se odnosi na jedan element (stvar ili osobu).
subjekto (subjekt)
Rečenična uloga koja (ako je rečenica u aktivu) pokazuje tko vrši radnju predikata.
subjunkcio (subjunkcija)
Riječca koja uvodi zavisnu rečenicu, vezujući ju s glavnom rečenicom.
substantivo (imenica)
Riječ koja može imati ulogu glavne riječi u mnogim rečeničnim dijelovima: subjektu, objektu, vokativu, adjektu, epitetu, suplementu ili predikativu.
sufikso (sufiks)
Afiks koji se stavlja nakon ostalih korijena.
suplemento (suplement)
Direktan opis (riječi koja nije glagol), čiji odnos prema opisanoj riječi pokazuje pokazatelj uloge (prijedlog ili akuzativni nastavak).
transitiva (tranzitivni)
Koji može imati {3}objekt{4} (odnosi se na glagol). Prijelazan.
verbo (glagol)
Riječ kojom se izražava radnja ili stanje i koja može imati ulogu predikata u rečenici. U glagole ubrajamo i infinitiv, iako takav glagol obično ne može imati ulogu predikata.
vibranto (vibrant)
Suglasnik koji se stvara pomoću više uzastopnih brzih pregrada i prekida; treperavi sonant.
vokalo (samoglasnik)
Govorni zvuk koji se stvara bez pregrađivanja toka zraka, koji može biti nositelj naglaska.
vokativo (vokativ)
Rečenična uloga koja pokazuje kome je ono što je izrečeno upućeno.
volitivo (volitiv)
Glagolski način koji pokazuje da radnja ili stanje nisu stvarni već samo željeni.
vorteto (riječca)
Riječ koja ne treba gramatički nastavak, već se u rečenici može pojaviti u svom osnovnom (korijenskom) obliku.
Natrag na vrh